Potražnjom za stručnim medicinskim osobljem na njemačkom tržištu rada nisu stvorene perspektive samo za ljekare i njegovatelje iz brojnih evropskih i svjetskih zemalja, već i za firme koje se bave vrbovanjem ovih kadrova i njihovim dovođenjem u Njemačku.
Jedna od njih je i Agencija IPP Health iz Kölna, koja već četiri godine po nalogu njemačkih klinika i drugih zdravstvenih ustanova dovodi potrebnu radnu snagu iz Španije, Italije i Poljske, a već godinu dana i iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Indije. Preko ove agencije je iz tri zapadnobalkanske zemlje do sada više od 100 njegovatelja došlo u Njemačku.
U opisu njihove djelatnosti je organizacija sastanaka i razgovora sa grupama zainteresovanih njegovatelja, potpisivanje ugovora o radu, a potom i posredovanje u dobijanju viza, pronalaženju stanova, priznavanju diploma i prijave u Njemačkoj.
Dosadašnja pozitivna, ali i negativna iskustva ove agencije u zapošljavanju njegovatelja putokaz su za sve one koji se namjeravaju okušati u ovoj struci na njemačkom tržištu rada.
Pripremiti se za novi početak u Njemačkoj
Na početku su mnogi njegovatelji nezadovoljni, ističe dipl. Ing. Kay Simon, vlasnik i direktor IPP Healtha.
„Prvih nekoliko mjeseci je stresan period za njegovatelje koji dolaze ovdje. Oni se suočavaju sa kulturološkim šokom, snalaženjem i uklapanjem u novu životnu i radnu sredinu, jezičkim barijerama, nedostatkom familije i brojnim drugim obavezama koje podrazumijeva taj životni korak”, pojašnjava Simon.
Stoga je, dodaje on, veoma važna psihološka i svaka druga priprema za život u novoj sredini.
„Njemački jezik je težak i što je veći nivo poznavanja jezika i stručne terminologije, to će integracija u društvo i komunikacija sa kolegama na radnom mjestu biti brža i lakša. Većina kandidata mora pohađati i dodatne kurseve jezika i to je nešto sa čim moraju računati.“
Od odabira grada zavisi kvalitet života
Izuzetno je važan odabir grada u kome se nude radna mjesta za njegovatelje, pojašnjava Simon: “Moj savjet je da njegovatelji, prije nego se informišu o specifičnostima vezanim za određene gradove, ne prihvataju prvo ponuđeno radno mjesto. Recimo, u Münchenu kirija za samo jednu manju sobu iznosi oko 700 eura, u Kölnu, Hanoveru i Hamburgu se za isti smještaj treba izdvojiti oko 500, dok se u manjim sredinama za 250 eura mogu iznajmiti i manji stanovi. Porodica sa dvoje djece ne može sebi priuštiti da živi u nekom većem gradu.“
Simon onima koji namjeravaju dovesti porodice u Njemačku savjetuje da odaberu neki grad u kome će njihova primanja biti dovoljna za potrebe svih članova jedne porodice. Naime, događalo se da neki njegovatelji, koji donesu ishitrene odluke, nakon nekoliko sedmica odustanu od svega i vrate se u svoje zemlje.
Ne nasjedati na lažna obećanja
I u ovoj branši, nažalost, ističe Simon, postoje „crne ovce“. To su agencije koje njegovateljima obećavaju zaradu od čak 3.000 eura.
„To smo uočili tokom razgovora sa potencijalnim kandidatima, koji kažu da imaju bolju ponudu od one koju im mi nudimo. No, kada ti ljudi dođu u Njemačku, čeka ih neugodno iznenađenje i zarada od 1.900 eura, što je u svim saveznim pokrajinama prosječno primanje na početku karijere njegovatelja. Te firme obećavaju sve samo da dođu do potrebnih kadrova i zarade svoj honorar.“
Njegovatelji, naravno, pojašnjava on, mogu zaraditi više novca od početne sume, ali to zavisi od njihovog dodatnog angažmana: noćnih smjena, rada nedjeljom i aktivnosti koje se posebno plaćaju.
Kod odabira agencija koje posreduju u zapošljavanju svakako treba birati one koje imaju dobre ocjene od strane osoba koje su preko nje dobile zaposlenje.
Realna zarada njegovatelja u Njemačkoj
Medicinsko osoblje, poput njegovatelja, na početku, tokom probnog rada, zarađuje u prosjeku 1.900 eura i na tom nivou ostaje sve do priznavanja stečene školske spreme, koja, u zavisnosti od pokrajine do pokrajine, traje od tri do šest mjeseci. Poslije toga oni mogu očekivati prosječna primanja od 2.400 eura.
„Iskustva su pokazala da se početna zarada, zahvaljujući dodatnom angažmanu u noćnim smjenama i tokom vikenda, može povećati za 20-30%. To je neki prosjek”, kaže Simon.
Potrebno je znati i to da su primanja izražena uvijek u bruto iznosu, te da se od te sume moraju platiti sve zakonom predviđene dadžbine. Treba istaći i da u njemačkom poreskom sistemu manje novca za porez izdvajaju oni koji imaju porodicu. Primjerice, samcu od 2.400 eura bruto zarade, poslije odbijanja poreza i ostalih dadžbina, ostaje oko 1.600 eura, dok njegovatelji sa porodicom mogu računati sa oko 1.830 eura, kao i sa oko 190 eura dječjeg doplatka po djetetu.
