U fokusu javnosti je finansijska blokada koja prijeti Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi – BHANSA, koja se našla u nezavidnoj situaciji zbog duga koji Vlada Republike Srpske ima prema slovenskoj firmi Viaduct.
Iako BHANSA nije odgovorna za nastalu situaciju, pitanje njenog opstanka postalo je ozbiljan izazov. Koliko je rad BHANSA-e ključan za svakodnevni zračni saobraćaj i koliko aviona dnevno prelazi naš zračni prostor.
BHANSA je započela s pružanjem usluga kontrole letenja krajem 2014. godine, u području do 10.000 metara visine iz Operativne jedinice Sarajevo ATCU I, kao dio Centra oblasne kontrole letenja (ACC). Međutim, 5. decembar 2019. godine ostat će zapisan u historiji kao dan kada je BHANSA počela pružati usluge kontrole letenja u cijelom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, postavši najmlađi pružatelj usluga ove vrste u Evropi.
Danas, gotovo pet godina nakon tog prekretnog trenutka, BHANSA se suočava s najvećom krizom u svojoj historiji, izazvanom ogromnim dugom koji je nastao zbog neodgovornosti Republike Srpske.
Iako se možda zanemaruje značaj BHANSA-e, posljedice eventualne blokade rada ove agencije bile bi mnogo ozbiljnije nego što se često prikazuje. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina smještena u strateškoj zračnoj ruti koja povezuje Zapad i Istok Evrope, količina letova koji prelaze naš zračni prostor nije zanemariva.
Tako, uoči ljetne sezone 2025, BHANSA dnevno upravlja s više od 1.600 letova tokom vikenda, dok je u prošloj sezoni broj letova dostigao i preko 1.900 dnevno.
Što se tiče složenosti ovog zadatka, sama kontrola letenja u našem zračnom prostoru uključuje visoku vertikalnu mobilnost i vrlo zahtjevan zračni promet, budući da je jugoistočna osovina prometa najprometnija u Evropi. U najopterećenijim satima, preko BiH može preći i više od 120 aviona u jednom satu.
Nedavno je Eurocontrol objavio izvještaj koji pokazuje rast zračnog saobraćaja u prvom kvartalu 2025. godine, s porastom od 5% u ukupnom zračnom saobraćaju. Ono što je posebno zanimljivo, rast saobraćaja u Jugoistočnoj Evropi, regiji kojoj pripada Bosna i Hercegovina, bio je najveći, s povećanjem od više od 10% u odnosu na prošlu godinu. Sam Centar oblasne kontrole letenja Bosne i Hercegovine zabilježio je rast od 13% u odnosu na prvi kvartal 2024. godine.
Grafika Eurocontrol-a jasno prikazuje da je Bosna i Hercegovina ključna karika u zračnom saobraćaju u Evropi i globalnoj mreži, jer je naš zračni prostor izuzetno važan za međunarodne zračne koridore.
Osim toga, BHANSA upravlja i Jedinicama prilazne aerodromske kontrole letenja, čija blokada znači da bi svi aerodromi u BiH postali neoperativni. To bi dovelo do potpunog prekida putničkog i teretnog saobraćaja, uz mogućnost daljih tužbi od strane aviokompanija, što bi stvorilo dodatne dugove.
Kroz BHANSA-u u BiH dolazi i značajan prihod, uključujući doprinose od oko 20 miliona KM, koji bi bili izgubljeni u slučaju blokade. Također, bilo kakvo ometanje ili potpuni prekid rada BHANSA-e značilo bi velike probleme za turizam i ekonomiju zemlje, te bi dodatno opteretilo evropske zračne koridore.
Ovo nije samo pitanje ekonomije, već i suvereniteta. Kontrola našeg neba bila je dugotrajan i težak proces, a sada moramo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo ovaj vitalni sektor. Ne smijemo dopustiti da zračni prostor Bosne i Hercegovine postane žrtva neodgovornih postupaka ili političkih nesuglasica.
