To u prijevodu znači da će predložene izmjene zakona morati proći komisijsku fazu isto kao i u redovnom postupku, s tim što će u skraćenom postupku biti skraćene procedure izjašnjavanja. Iz toga proizilazi da će se o setu zakona kojim je predviđeno povećanje nameta građanima BiH morati izjasniti i Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zbog čije je negativne ocjene ranije pao pokušaj povećanja akciza na naftu i naftne derivate.
Naime, omjer snaga u parlamentarnoj komisiji iznosi pet naprema četiri i to za one zastupnike koji su bili protiv izmjena Zakona o akcizama. Članovi Komisije su Predrag Kožul (HDZ), Salko Sokolović (SDA), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB), Dušanka Majkić (SNSD) i Aleksandra Pandurević (SDS).
Ukoliko zastupnici Sokolović, Lalić, Bećirović, Emrić i Pandurević ostanu pri ranijim stavovima da izmjene zakona predstavlja udar na građane BiH, odnosno ako ne daju podršku prijedlogu Vijeća ministara, onda se set zakona o povećanju akciza neće uopće naći na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U tom slučaju državni parlamentarci izjasnit će se samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet koje će moći prihvatiti ili ne prihvatiti. Ako mišljenje ne dobije podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, onda će se Komisija ponovo morati izjasniti o prijedlogu Vijeća ministara BiH po skraćenom postupku, a ako i drugi put da negativno mišljenje, onda se definitivno prijedlog zakona povlači iz parlamentarne procedure i smatra odbijenim.
Otežavajuću okolnost u ovom slučaju predstavlja i činjenica da SNSD-ovi zastupnici bojkotuju rad parlamentarnih komisija još od smjene Nikole Špirića s mjesta predsjedavajućeg Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH. U ovom slučaju SNSD-ova zastupnica Dušanka Majkić morala bi, a što se i očekuje da će uraditi, pogaziti svoju riječ i pojaviti se na sjednici komisije koja će se izjašnjavati o setu zakona o akcizama.
Neki od zastupnika koji su članovi Komisije za finansije i budžet kazali su nam da nemaju namjeru glasati za uvođenje novih nameta građanima BiH, ističući kako bi podržavanje seta zakona koji nailazi na evidentan otpor svih građana naše zemlje bilo ravno političkom samoubistvu.
Drugi scenarij na osnovu kojeg vlasti mogu pokušati usvojiti povećanje cijena goriva jeste da se set zakona o akcizama usvoji u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH po hitnom postupku, a da se u Zastupničkom domu PSBiH osigura većina koja će podržati prijedlog nekog od parlamentaraca da se o izmjenama i dopunama zakona ovaj dom izjašnjava po hitnom postupku. Na taj način izbjegla bi se komisijska faza, a samim tim i rizik da Komisija za finansije i budžet ne podrži principe predloženog zakona.
Spekuliše se kako vlasti očekuju da se na sjednici ne pojave određeni zastupnici iz opozicionih političkih stranaka pod krinkom opravdanih razloga, čime bi omogućili dovoljnu većinu za usvajanje seta zakona, a samim nedolaskom i sebe amnestirali za uvođenje, odnosno povećanje nameta.
U tom slučaju postoji velika vjerovatnoća da parlamentarci iz reda SDS-a, Nezavisnog bloka, SDP-a, DF-a, A-SDA, HDZ 1990 i BPS-a napuste sjednicu prije glasanja i ostave zastupnike bez kvoruma.
Ustavom BiH određeno je da je za kvorum potrebna prisutnost 22 od 42 zastupnika. Do sada su 22 zastupnika glasala protiv seta zakona o akcizama tako da ukoliko neko od opozicionih zastupnika i ne dođe na sjednicu Zastupničkog doma PSBiH “akcizna koalicija” u sastavu SDA, HDZ BiH, SNSD i SBB može ostati bez kvoruma.
U političkim krugovima nezvanično se spominje da bi mišljenje mogli promijeniti Diana Zelenika (HDZ 1990), Jasmin Emrić (A-SDA) i nekadašnji zastupnik SDS-a Đorđe Krčmar. Ipak, ove spekulacije treba uzeti s rezervom s obzirom na to da će građani BiH do kraja ovog mjeseca imati priliku vidjeti ko je od parlamentaraca ostao principijelan.
