Pri kraju ste otplate kredita, i sretni idete u banku da platite zadnju ratu i zatvorite kredit. Tamo vas međutim zatiče neugodno iskustvo u vidu službenika koji saopćava da morate platiti dodatnih 500 KM.
Niste očekivali ovu obavezu, ali bankar pojašnjava da u ugovoru piše da će svi troškovi koji nisu definirani ugovorom biti regulisani internim aktima banke. Istim aktima koje nikada niste ni vidjeli, a koji banci služe kao zakonska osnova za novi namet. Šta činiti u ovakvoj situaciji koja se prema riječima predsjednika Udruženja za zaštitu žiranata u BiH Joce Cvjetkovića često događa, pitanje je koje muči mnoge građane. Pojedini građani savjet potraže u uredima ombudsmena za bankarski sektor koji su osnovani pri entitetskim agencijama za bankarstvo.
Udruženje kritično prema uredu ombudsmana
– Stav Udruženja za zaštitu žiranata u BiH je generalno negativan prema ovim ombudsmenima, a posebno iz razloga što se oni nalaze u okviru agencija za bankarstvo. Iz tog razloga oni ne mogu biti nezavisni jer ih finansiraju agencije koje su finansirane od strane banaka. Kad su se prije par godina formirali uredi ovih ombudsmena, mi smo bili stava da oni moraju biti potpuno nezavisni, ali do toga nije došlo. Zbog toga smo u situaciji da kako narod kaže, kadija te tuži, kadija ti sudi – navodi Cvjetković za Faktor.
Predsjednika Udruženja za zaštitu žiranata u BiH Joce Cvjetkovića
Ističe da u posljednje vrijeme imaju jako puno poziva od korisnika kredita da se rata mijenja iako nije došlo do promjene stope EURIBOR-a, odnosno stope po kojoj banke pozajmljuju novac jedna drugoj. Korisnici se obrate i ombudsmenu koji ga onda vrati banci, i tako ih vrte, pojašnjava Cvjetković.
– Mi imamo situaciju da ljudima u kreditnom ugovoru piše da će shodno kretanju Euribora rata kredita padati ili rasti. Kada Euribor raste, povećaju ratu. Ali kada pada, rijetko dođe do smanjenja rate. Bankarski službenici ne znaju to objasniti, pa upute korisnike ombudsmenu kojeg plaćaju banke – kazao je Cvjetković.
Ističe i da je prisutan problem nezakonitih zateznih kamata koje banke obračunaju klijentima čim malo zakasne sa plaćanjem.
– Umjesto da pokažu dobru volju kada korisnik uplati sve rate ili šta je dugovao i da oproste zatezne kamate koje su ionako protivzakonite i strašno visoke, banke gone svoje i čak će ići na sud zbog toga. Korisnicima se ne isplati ići na sud zbog troškova, a sudije ionako presuđuju u korist banaka bez da ulazi u suštinu problema, čast izuzecima – zaključuje Cvjetković.
Problem velikih očekivanja?
Profesor bankarstva i član Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo za Faktor pojašnjava i drugu stranu problema. Navodi da je jedan od problema i taj da je većina građana finansijski nepismena i da se malo radi na rješavanju ovog problema.
– Većina građana i ne zna da postoje ombudsmeni za bankarski sektor. Oni koji znaju, imaju često nerealno visoka očekivanja. Ombudsmen je tu da eventualno miri, a ne da nameće rješenja i ovlasti ovog ureda su relativno male. Tako da oni i ne mogu biti od velike konkretne pomoći građanima – kazao je.
Stoga se postavlja opravdano pitanje postojanja ustanove koja ima malu moć, a na koju su kivni oni kojima bi trebala pomagati.
– U biti, ombudsmen za bankarski sektor je uspostavljen kroz prepisivanje sličnih rješenja iz razvijenih zemalja. On na neki način štedi sredstva za predmete koji bi eventualno završili na sudu i strankama ukazuje na njihovu poziciju, prava i obaveze, te da li će ili neće izgubiti ako eventualno sve završi na sudu. Međutim, mnoge situacije nisu baš čiste u smislu da su i klijent, a i banka napravili određene greške i prekršili obaveze. Mi nismo nažalost izgradili sistem koji bi funkcionisao i to tako stoji već pet – šest godina – pojašnjava Đogo.
Objavljivanje izvještaja
Ovim povodom kontaktirali smo i ured ombudsmena za bankarski sektor pri Agenciji za bankarstvo FBiH. Upućeni smo na web stranicu ove institucije te je rečeno da mnoštvo informacija postoji u izvještajima i zakonskim aktima koji se tamo nalaze.
Posljednji objavljeni izvještaj ombudsmena je iz aprila ove godine. On se međutim odnosi na rad tokom 2015. godine, a izvještaj za 2016. se još čeka jer ga mora usvojiti Vlada FBiH kao i federalni parlament.
U izvještaju za 2015. godinu navodi se da je primjetno drastično povećanje broja zaprimljenih prigovora. Tako je samo tokom te godine ovaj ured zaprimio 529 prigovora, a godinu dana ranije samo 200.
– Razlog povećanja su efekti informisanosti korisnika i žiranata o oblicima zaštite njihovih prava, kao i informisanost o vansudskoj zaštiti i instituta Ombudsmena – ističe se u izvještaju.
Od ovog broja, 386 prigovora su podnijeli korisnici kredita, 88 žiranti, 6 sudužnici a 49 ostali. Većina prigovora se odnosila na banke i to 78 posto svih prijava, dok ostatak otpada na mikrokreditna društva, lizing društva i ostale institucije.
Prigovori i zahtjevi dostavljeni ombudsmenu odnose se uglavnom na sklopljene kreditne aranžmane u periodu od 2005. do 2009. godine. Prisutna je dominantnost prigovora kod kredita, kao bankarskog proizvoda, mikrokredita, kao i proizvodi kao što su kartice, računi depoziti i troškovi koje finansijske institucije zaračunavaju korisnicima u pružanju svojih usluga, piše u izvještaju.
Agencija je finansijskim institucijama preporučila bolje razumijevanje stanja korisnika i njihovih žiranata, te da prinudnu naplatu od žiranta zahtijevaju nakon što prethodno iscrpe sve mjere prinudne naplate od glavnog dužnika.
Prigovore koji su se odnosili na kredite u švicarskom franku ombudsmen je riješio na način da je banci preporučio da bolje razumije ekonomsko stanje korisnika i njihovih žiranata. Dato je i mišljenje u vezi s promjenjivim kamatnim stopama.
– Finansijskim institucijama je preporučeno da svoje poslovanje, kod ovako ugovorenih kreditnih aranžmana, usklade sa odredbama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, da kamatna stopa ukoliko je promjenjiva mora zavisiti od nekog objektivnog elementa, transparentno objavljenog i dostupnog korisnicima, a ne od neke buduće neizvjesne situacije (finansijske pozicije jedne ugovorne strane-banke), što korisnika dovodi u neravnopravan položaj i ne može se smatrati saglasnom voljom korisnika – piše u izvještaju ombudsmena.
