Ramazanski post je siguran za većinu pacijenata sa hroničnom srčanom insuficijencijom, navodi dr. Midhat Nurkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog.
“Moj savjet pacijentima je da se pridržavaju ograničenja tečnosti i soli i ne izostavljaju nikakve doze lijekova. Za lijekove s dvije dnevne doze, uzimajte ih sa što većim razmakom tokom sati bez posta. Ako je izvodljivo, savjetujemo ljekarima da prebace pacijente na lijekove s jednom dnevnom dozom koja se može uzimati tokom sati bez posta”, rekao je dr. Nurkić.
Više od milijardu muslimana širom svijeta uzdržava se od hrane, pića i oralnih lijekova od zore do zalaska sunca tokom mjeseca ramazana koji nastupa u nedjelju.
“Pacijenti s hroničnim bolestima su izuzeti, ali većina bira post, a period posta obično traje 15 do 16 sati, a tokom noći se jedu dva obroka”, navodi bosanskohercegovački kardiolog.
Simptomi zatajenja srca uključuju otežano disanje, oticanje potkoljenica i stopala kao i umor. Pacijentima se savjetuje da ograniče dnevni unos tekućine na manje od dva litra i sol na manje od 2500 miligrama.
Pacijenti koji se ne pridržavaju preporuka za tečnost i sol tokom ramazana navode da je to zbog povećanog druženja. Kada posjećuju prijatelje, hrana ima normalan ili visok sadržaj soli, a oni piju puno tekućine u kratkom vremenskom periodu, što može uzrokovati promjene tečnosti u tijelu, navodi dr. Nurkić.
Neki pacijenti prestaju ili smanjuju upotrebu diuretika jer se boje da će biti žedni tokom posta. Osim toga, za lijekove koje treba uzimati dva puta dnevno ili izostavljaju jednu dozu ili uzimaju obje doze zajedno.
“Post ne bi trebao biti teškoća. Ako vam doktor savjetuje da ne postite zbog medicinski neophodnih lijekova, znajte da tada postaje vaša vjerska obaveza da poslušate taj savjet da ne postite. Izuzeci od ramazanskog posta postoje za pojedince čije zdravlje može biti značajno narušeno zbog toga. Grupe kao što su slabe starije osobe i oni sa ozbiljnim psihičkim i/ili fizičkim zdravstvenim problemima su izuzeti od posta. Osobama je dozvoljeno da prekinu post ako se razbole i mogu nadoknaditi svoj post ako i kada se potpuno oporave”, rekao je dr. Nurkić.
Pacijenti sa kardiovaskularnim bolestima često imaju komorbiditete kao što su šećerna bolest i hronična bolest bubrega . Ova stanja mogu biti u interakciji sa kardiovaskularnim bolestima, kao što je jatrogena hipoglikemija (pad šećera u krvi op.a.) koja izaziva aritmije kod pacijenata sa šećernom bolesti
“Stoga je od suštinskog značaja zauzeti holistički pristup kada se savjetuje pacijentima sa srčanim oboljenjima koji poduzimaju ramazanski post. Ramazanski post značajno smanjuje sistolni i dijastolni krvni pritisak što se dobro podnosi bez komplikacija. Primijećena je bolja kontrola krvnog tlaka kod pacijenata s hipertenzijom, bez obzira na bubrežnu funkciju kod pacijenata koji su se pridržavali ramazanskog posta.
Multicentrična studija pokazala je da su pacijenti koji su postili ramazan u roku od tri mjeseca od perkutane koronarne intervencije – Implantacije stenta imali veću incidencu značajnih srčanih događaja od onih koji nisu postili ramazanski post te se preporučuje obavezno razgovarati sa svojim kardiologom prije posta.
“Hipoglikemiju treba izbjeći korigujući terapiju za šećernu bolest , a SGTL2i treba izbjegavati kod starijih osoba, pacijenata sa bolestima bubrega ili onih koji primaju diuretike. Zapaženo je da će pacijenti koji su primali lijekove za razrjeđivanje krvi dva puta dnevno imati veću vjerovatnoću da će promijeniti primjenu antikoagulansa i vjerovatnije da će biti primljeni u bolnicu zbog posljedica promjena, na primjer, krvarenja ili moždanog udara”, navodi dr. Nurkić.
Dostupne studije navode da se uz “pomno praćenje” post može bezbjedno primijeniti kod pacijenata sa bolesti srca .
Osobe koja žive sa dijabetesom prije nego što se odluči na post mogu koristiti IDF-DAR algoritam za stratifikaciju rizika objavljen u IDF-DAR praktičnim smjernicama.
Nova IDF-DAR stratifikacija rizika definira tri kategorije rizika i pruža ocjenu rizika koja uključuje više faktora koji igraju važnu ulogu u preporuci posta za svaku kategoriju, tj. nizak rizik, umjeren rizik i visok rizik.
Sistem bodovanja je dizajniran uzimajući u obzir različite faktore koji utiču na post. Za datu osobu, svaki element rizika treba procijeniti, a rezultat treba zbrojiti. Rezultat će odrediti ukupni nivo rizika za osobu sa dijabetesom koja želi postiti tokom ramazana. I DF –DAR stratifikaciju rizika bi trebao napraviti nadležni ljekar, savjetuje Nurkić.
