Hunjavica, kašljanje, kihanje, grlobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, te povišena temperatura simptomi su prehlade i uobičajeni simptomi s kojima se svatko od nas bori barem jedanput godišnje, osobito u hladnim zimskim mjesecima.
Hunjavica, kašljanje, kihanje, grlobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, te povišena temperatura simptomi su prehlade i uobičajeni simptomi s kojima se svatko od nas bori barem jedanput godišnje, osobito u hladnim zimskim mjesecima. S dolaskom hladnoće smanjuje se prirodna otpornost organizma čime postajemo podložniji upalama i infekcijama, osobito dišnog i mokraćnog sustava. Duži boravak u zatvorenim prostorijama sa suhim, toplim zrakom i okupljanje većeg broja ljudi na javnim mjestima pridonosi širenju virusa gripe i prehlade i veću učestalost ovih bolesti u hladnim mjesecima.
Uloga vitamina D
Novija znanstvena istraživanja pokazuju povezanost između razine vitamina D u krvi i povećane učestalosti prehlade i gripe u zimskim mjesecima. Vitamin D ima važnu ulogu u imunološkom sustavu, a zbog nedostatka sunčeve svjetlosti tijekom zime njegova je razina u organizmu snižena. Ovo činjenicu potvrdila su dva neovisna istraživanja provedena u Švedskoj i Mongoliji među odraslima i školskom djecom tijekom zimskih mjeseci. Uzimanje 4000 IJ vitamina D na dan kao dodatak prehrani prevenira infekcije dišnih putova kod odraslih. Istraživanje u Mongoliji među školskom djecom pokazalo je da djeca s manjkom D dva puta češće obolijevaju od infekcija dišnih putova od djece koja nemaju manjak vitamina D.
Šta je prehlada?
Najčešća od svih infekcija gornjeg dišnog sustava je obična prehlada. Bolest je blagog tijeka u trajanju od tjedan dana ili manje. Svima su dobro znani simptomi prehlade, koji se razvijaju 1-2 dana nakon izlaganja virusu prehlade u vidu vodenog iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa i otežanog disanja kroz nos, glavobolje, grlobolje, kašljanja, kihanja i šmrcanja. Obična prehlada najčešće nije praćena povišenom temperaturom ili je temperatura lagano povišena do 38°C. Prehlada koja je praćena povišenom temperaturom i drugim općim simptomima infekcije (bolovima u mišićima i nogama, drhtavicom, znojenjem, umorom i općom slabošću) naziva se febrilni respiratorni katar. Naziv bolesti potječe iz samih simptoma, bolesnik je febrilan (ima povišenu temperaturu), ima respiratorne simptome (kašalj, curenje nosa, grlobolja), te virusnu kataralnu upalu sluznice dišnih putova koja se razlikuje od bakterijske upale na temelju kliničkog pregleda.
Šta je gripa?
Za razliku od prehlade koja je najblaža virusna infekcija dišnog sustava, gripa je najteža virusna infekcija dišnog sustava. Sam naziv influenca potječe iz prve polovice 19.stoljeća „influenca di fredo“ (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi „la grippe“ (gripper=ščepati) dovoljno nam govori o kakvoj se bolesti radi. Uzročnik gripe je virus gripe. Postoje tri tipa virusa (tip A, B i C) koji na svojoj površini imaju dvije vrste izdanaka koji su skloni mutacijama i čestim promjenama antigena. To je razlog da svakih par godina svijetom kruži drugi tip virusa. Stoga se epidemije gripe tipa A u većim ili manjim epidemijama pojavljuju gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine. Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a ne rijetko se javljaju i „miješane“ epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B). Velike antigene promjene (10-40 godina) dovode do pandemijske pojave gripe. Gripa nastupa naglo, a praćena je povišenom tjelesnom temperaturom (između 38-40°C, osobito prva tri dana bolesti), klonulošću, glavoboljom i bolovima u cijelom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu). Uz opće znakove bolesti nakon nekoliko dana javljaju se i osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoće i boli u grlu i duž prsnog koša, suhi i podražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv. vlažni kašalj).
Kako liječiti gripu i prehladu?
Kako su antibiotici nedjelotvorni na virusne infekcije liječenje ne kompliciranih slučajeva gripe i prehlade je simptomatsko. Većina virusnih infekcija prolazi nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima nije korisno. Antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije i na preporuku liječnika. Nikada ne koristite antibiotike bez preporuke liječnika,nikada ne koristite stare antibiotike niti razmjenjujte antibiotike sa susjedima, prijateljima i rodbinom.
Prirodni lijekovi
Najvažnija terapija je odmaranje u krevetu, uzimanje mnogo tekućine, najbolje u obliku toplih napitaka- čaja. Kod grlobolje i kašlja odlično djeluje čaj od timijana i kadulje uz dodatak meda i limuna. Kod povišene temperature odlično djeluje čaj od bazge ili lipe uz dodatak meda i limuna i/ili vitamina C. Med, limunada, čajevi, pileća juhica, inhalacije, vlaženje i provjetravanje sobe u kojoj se boravi stari su prokušani lijekovi iz narodne medicine koji olakšavaju simptome bolesti, sprječavaju dehidraciju, vlaže sluznicu nosa i grla i olakšavaju oslobađanje sluzi iz dišnih putova. Temperaturu je potrebno smanjivati tuširanjem, oblozima i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu) i acetilsalicilne kiseline. Kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje. Inhaliranje,tople kupelji i vlaženje prostora u kojem se boravi ublažava kašalj uz pomoć lijekova za kašalj (antitusika za suhi, a mukolitika za produktivni kašalj).Inhaliranje je osobito korisno kod hunjavice. Inhalacije čajem od kamilice ili fiziološkom (slanom) otopinom u trajanju od 5-10 minuta smiruju kašalj i hunjavicu.
Vitamin C za prevenciju i liječenje prehlade
Od kako je 1970. godine Nobelovac Linus Pauling zaključio da vitamin C može spriječiti ili ublažiti simptome gripe i prehlade ovaj je vitamin postao najpopularniji i najprodavaniji vitamin u svijetu. No posljednjih godina provedeno je desetak istraživanja na temelju kojih se zaključilo da vitamin C nema učinka na učestalost prehlade u običnoj populaciji. Redovita konzumacija vitamina C imala je učinak na smanjenje trajanja simptoma prehlade. No, redovita konzumacija vitamina C kod mladih zdravih osoba izloženih ekstremnim tjelesnim naporima (npr. maratonci, skijaši) dvostruko smanjuje rizik od prehlade.
Kako nema izvještaja o štetnim nuspojava vitamina C povremeno uzimanje vitamina C u zimskim mjesecima i kod prehlade i gripe zasigurno može više koristiti nego šteti.
Izvor: Zdravobudi.hr
