U prvim danima 2019., posebno od četvrtka do kraja vikenda na području BiH meteorolozi najavljuje značajniji pad temperatura, uz nakznaku da će u večernjim satima temperatura biti još niža. Također, već su zabilježene i značajne padavine snijega.
Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno smanjiti posljedice koje vremenske pojave (hladnoća) mogu prouzrokovati. Zato ozbiljno prihvatite preporuke koje građani trebaju poštovati na temperaturama ispod nula stepeni Celziusa, navodi se u saopćenju iz INZ-a.
RIZIK ZA ZDRAVLJE
Izrazito niske temperature predstavljaju veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi, a naročito za osjetljive kategorije, kao što su starije osobe, djeca, trudnice te hronični bolesnici (srčani bolesnici, plućni bolesnici, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom).
Naime, niske temperature dovode do sužavanja krvnih sudova, a sa njihovim sužavanjem dolazi do rasta krvnog pritiska. Uslijed rast krvnog pritiska, već suženi krvni sudovi kod hroničnih bolesnika mogu dovesti do neželjenih posljedica, a to su moždani ili srčani udar. Kod hroničnih plućnih bolesnika dolazi, uslijed sužavanja krvnih sudova, do pogoršanja njihove osnovne bolesti, kao što su astma, te hronična opstruktivna plućna bolest.
Izloženost niskim temperaturama, bilo u unutrašnjem ili vanjskom prostoru, može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno znati kakve rizike nam hladnoća donosi i za to se pravovremeno pripremiti.
Nepovoljne zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih respiratornih bolesti su nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za to troši i energiju, navode stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne toplote.
Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.
Provođenje ličnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja oboljevanja. Na prvom je mjestu jačanje imuniteta. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Treba dovoljno spavati i biti odmoran, preporučuju ljekari.
Preporučuje se izbjegavanje ili ograničavanje izlazaka, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima.
Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka. Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, cipele s visokom ili preniskom potpeticom.
U organizam treba unositi dovoljnu količinu tečnosti (najmanje dva litra tople bezalkoholne tečnosti), te izbjegavati alkohol i kofein, jer smanjuju podnošenje hladnoće.
KRETANJE VANI
Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje, te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama. Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno ju je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta.
U slučaju poledice, povećana je mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova. U takvim uslovima je najbolje ne izlaziti dok se trotoari i druge površine za hodanje ne očiste, kažu u INZ.
Ako se na klizav teren već mora, onda nikako ne držati ruke u džepovima. Slobodne ruke su potrebne u slučaju klizanja i padanja, da se pomoću njih održite na nogama. Na rukama treba imati rukavice, a na nogama obuću koja se ne kliže. Kretati se uz zid zgrada, vodeći računa o ledenicama.
Ako je usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć ljekara.
Ukoliko su nastale smrzotine, a nije moguće odmah dobiti ljekarsku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori toplote poput grijalica ili radijatora, za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplota može uzrokovati oštećenje tkiva.
Pri niskim temperaturama, pomoć ljekara potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja, kao i u slučaju jake glavobolje. Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
