Sve navedeno nije prepreka da se Finska etablira kao jedna od najsretnijih zemalja, a da Helsinki postane jedan od nedvojbenoj najboljih gradova svijeta.
Finci su uspjeli razbiti predrasude o mračnom gradu koji drhti pod snijegom i ledom, zbog čega zima u Helsinkiju, ili bilo koje drugo godišnje doba, nije nešto što turisti izbjegavaju. Možda je nekad bilo tako, ali ne više.
CNN na pitanje kako to Fincima uspijeva odgovara fotografijom jednog reprezentativnog detalja: Nacionalnog parka Nuuksio. Riječ je o prekrasnom predjelu od snježne borove šume, udaljenom pedesetak kilometara sjevernozapadno od Helsinkija.
Naravno, Nacionalni park Nuuksio nije jedina stvar zbog čega su Finska, Finci i Helsinki posebni, pa CNN piše da su Finci tihi, što ne znači da nemaju smisla za humor. Naprotiv, komičarka Krisse Salminen objašnjava da imaju jako izražen smisao za humor.
“Finci su tihi”, kaže komičarka koja je u Finskoj stekla slavu ponašanjem gotovo suprotno od većine svojih sunarodnjaka.
Salimen za CNN objašnjava finski karakter, napominjući da je prijeteljima ili obiteljima u Finskoj sasvim prihvatljivo izaći na piće ili večeru a pritom jedva razmijeniti nekoliko riječi.
“Ako ste s rodbinom, možete sjediti za stolom a da niko ništa ne progovori. To nije čudno. Pritom samo neko kaže ‘mmhmm’ i onda nastave jesti. Imamo duboke razgovore ili ih jednostavno nemamo nikako”, rekla je ona.
Finci se naročito ponose svojim saunama. Bivši premijer te zemlje Alexander Stubb ističe, dok nakon trčanja kroz snježne ulice uživa u sauni s prijateljima, da je to tradicija koju rade već stoljećima.
“Sauna je finski izum. To je zapravo finska riječ, jedina finska međunarodna riječ koju imamo”, kazao je Stubb.
Korištenje sauna u Finskoj, piše CNN, regulirano je krutim protokolima, tako da bi korisnici sauna trebalo da budu potpuno goli. Muškarci i žene obično koriste odvojene prostorije, iako nije neuobičajeno da obitelji sjede zajedno. Nema seksualnih konotacija.
Iako nije uobičajeno kao sauna, plivanje u ledenoj vodi je ono s čim se ponose mnogi Finci, pokazujući svojevrsnu hrabrost nasuprot nedaćama tokom tamnih zimskih mjeseci.
“To je dio naše nacionalne psihe i povijesti”, kaže Stubb.
Navodi da su se takve aktivnosti tokom stoljeća razvijale kao svojevrsna povezanost s prirodom, u tihim finskim šumama, u divljini i na svježem zraku.
“Neki od nas hiberniraju, drugi se bave sportom, a onda, mislim, mnogo djece se pravi tokom zime”, ističe Stubb kroz smijeh, napominjući da se to sve radi u nekoj kombinaciji “da bi se preživjelo”.
