Nepismenost je, kako su za Kameleon radio, u okviru Međunarodnog dana pismenosti, kazali iz Udruženja “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak” u našoj zemlji na veoma visokom nivou, tako da bi i to trebao biti jedan od prioriteta izmjena i poboljšanja obrazovnog sistema – pružiti i onima starijima (besplatnu) šansu za sticanje znanja i vještina kako bi se smanjila nepismenost u našoj zemlji.
“Trenutni nastavni planovi i programi u BiH dobro su predstavljeni, ali nažalost preovladava teoretski materijal, nastavnici i profesori vrlo malo ili nikako ne koriste adekvatna nastavna pomagala, preovladava verbalno predavanje, bez korištenja raznih pedagoških metoda i didaktičkih i drugih sredstava kako bi se olakšalo, pratilo i primjenjivalo ono naučeno u svakodnevnom život”, smatraju iz Udruženja.
Nažalost, kako dodaju iz Udruženja, mnogobrojne škole i visokoškolske ustanove su ispolitizirane, pune diskriminacije, najčešće prema manjinama, i bez primjene inkluzije u svojim nastavnim procesima.
“Napredak bi se mogao očekivati ukoliko se uvede inkluzija, spriječi svaki vid diskriminacije po bilo kojem osnovu, promjene i usaglase nastavni planovi na državnom nivou, odvoji bitno od nebitnog, pruži podrška sufinansiranjem deficitarnih zanimanja, u skladu sa potrebom i potražnjom na tržištu, te škole opreme savremenim tehnologijama u skladu sa tehničkim dostignućima i razvojem. Naravno, prioritet dati praktičnoj primjeni pruženog znanja mladima – što kroz redovnu nastavu tako i kroz razne vannastavne aktivnosti, a sve u skladu sa potrebama, željama i sklonostima mladih”, zaključili su iz Udruženja.
O obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine govorio je i komunikolog i doktor žurnalističkih nauka, Enes Osmančević. On smatra kako naša zemlja živi svojevrstan apsurd – visok postotak nepismenog stanovništva s jedne, i sve više diplomanata, magistara i doktora nauka sa druge strane te da je to zapravo dokaz o lošem obrazovnom sistemu.
“S jedne strane osnovnim obrazovanjem nisu obuhvaćeni svi slojevi stanovništva, sve socijalne, a posebno manjinske grupe. S druge strane, već dugo imamo “poplavu” sumnjivih visokoškolskih ustanova. Prije svega privatnih, koji se otvaraju svuda i bez najosnovnijih standarda, ali imamo sve lošiji kvalitet obrazovanja i na javnim univerzitetima”, kazao je Osmančević.
Online mediji i nove tehnologije nisu problem
Osmančević također naglašava da će trebati dosta vremena, znanja i energije da se upropašteni obrazovni sistem počne ispravljati, ali i da nove tehnologije nisu problem, jer se tehnologija uvijek uklapa u određeni kulturni kontekst te koristi u skladu s njim.
“Naš je problem što informacione tehnologije koristimo za propagandu, agitaciju, prevare, dokolicu, pa čak prezentiranje i konzumiranje političke i druge pornografije. To su jako loši trendovi, tačnije navike i mentalitet koji ometaju korištenje tehnologije u cilju prosvjećivanja i napretka”, rekao je Osmančević.
