Uz pojačavanje priča o međunarodnim napetostima i mogućim sukobima koji bi mogli proizaći iz njih, vojni analitičari su se zaigrali sa scenarijom “da izbije rat – ko bi pobijedio”.
Tako su analizirali vojnu snagu i tehnologiju tri velike svjetske sile u pogledu konvencionalnog ratovanja. Ovako oni “stoje” u četiri glavne kategorije:
1. Stealth avioni
U pogledu zračnih snaga koje su nevidljive, odnosno teško vidljivi radaru, SAD uvjerljivo drži vodstvo s jedinicom boraca pete generacije, dok su Rusija i Kina daleko od toga.
Oni imaju 187 F-22 s i F-35 avione koji nailaze na neke problema u sadašnjim fazama testiranja, uključujući i probleme s hi-tech kacigom koja bi na pilotov vizir trebala dostavljati brojne informacije.
U međuvremenu, Kina radi na razvoju 4 tipa stealth borca: J-31, J-20, F-35 i F-22. Dva nova dizajna, J-23 i J-25 su za sada samo dio propagande i glasina.
Rusija razvija samo jednog tipa stealth borca, koji bi navodno trebao imati neke osobine F-22. Riječ je o T-50. Vjerovatni pobjednik: SAD s impresivnim i za sada nedostižnim F-22 Raptorom, piše Business Insider.
2. Tenkovi
Vojska SAD je 1980. lansirala prve M-1 Abrams tenkove, no oni su do danas doživjeli toliko poboljšanja – od oružarnice do pogona i sistema oružja, da je sve osim školjke tenka novo. Ima glavni top od 120 mm, odličnu elektroniku, daljinski upravljane oružane stanice i konfiguraciju oklopa koji uključuje uranij, kevlar i druge otporne materijale. Jedan od njih čak je preživio i direktni pogodak rakete TOW u Siriji.
Rusija razvija prototip T-14 na platformi Armata, no za sada se još uvijek oslanjaju na T-90A s automatskim punjenjem, reaktivnim oklopom, daljinski upravljanim strojnicama, i top od 125 mm. Posada može iz njega slati protupješačke vođene rakete.
Poput Rusije, Kina, također, ima nekoliko različitih tenkova te razvija neke nove, no uzdanica je svakako Type 99 kojim se najčešće koriste, a sadrži top od 125 mm s automatskim punjačem, koji istovremeno može puštati rakete. Spremnik ima nadograđen reaktivni oklop i smatra se da je gotovo jednako dobar kao i ruski ili američki rival. Vjerovatni pobjednik: Utrka je tijesna te su američki i ruski izgledi izjednačeni u borbi “jedan na jedan”. No, SAD ima više tenkova te novija iskustva u borbi s njima.
3. Brodovi
Američka je mornarica jedna od najjačih na svijetu, s čak 20 nosača aviona. No, sama veličina mornarice i tehnološke prednosti možda ne bi bili dovoljni da svladaju kineske rakete ili ruske dizel podmornice u borbi u neprijateljskim vodama.
Rusija se bori s projekcijom sile, no lansiranje Kalibr krstarećih projektila na ciljeve na kopnu u Siriji je pokazala da čak i manji brodovi mogu nanijeti veliku štetu. Rusija također raspolaže s raketnim sistemom Club-K, kopnenim napadom i raketnim sistemom protiv brodova koji se mogu sakriti u kontejnerskim brodovima.
Kina doživljava pomorsku revoluciju u svojoj obalnoj straži i Narodnoj oslobodilačkoj mornarici. S njima se koriste u vodama oko kojih postoje brojni sporovi, a površinski brodovi su im naoružani s naprednim projektilima te odličnim senzorima. Vjerojatni pobjednik: Američka je mornarica neosporni šampion, no čak i ona bi mogla doživjeti teške gubitke u ogledu s ruskom ili kineskom, ako bi se borili na njihovom teritoriju. Za pretpostaviti je kako bi američka invazija propala.
4. Podmornice
SAD ima nevjerovatnih 14 balističkih raketnih podmornica kombiniranih s 280 nuklearnih raketa od kojih svaka može izbrisati cijeli neprijateljski grad. Tehnološki su napredni, dobro naoružani i teško vidljivi.
Rusima ima samo 60 podmornica, no one se čine vrlo sposobne. Što se tiče njihove nevidljivosti, jednako su dobre kao zapadne, a njihovi diesel motori neki su od najtiših na svijetu. Također, ruske nuklearne podmornice tipa Yasin pokazuju kako Putin ozbiljno namjerava Rusiju napraviti prvom mornaričkom svjetskom silom. Yasin može zaroniti može do 600 metara, dvostruko više od običnih podmornica. S jednim reaktorom može doseći brzinu od 56 kilometara na sat. Arsenal joj čine Onix-protubrodni krstareći projektili, novi supersonični napadački sistem Cirkon, dalekometni krstareći projektili dometa 2.400 kilometara.
Kina ima samo pet nuklearnih podmornica i 53 dieselske, no rade na novima. Njihove je podmornice lako pratiti, pa im je najveći problem razvoja sistema koji bi to otežao. Vjerovatni pobjednik: Za sada, SAD, osim ako Rusi ne rade čuda u tišini.
Izvor: Express.hr
