Dan sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu obilježava se 2. augusta. “Porajmos” je romski naziv za genocid nad Romima.
2. august 1944. je u jednoj noći ubijeno 2.897 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz. Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je oko pola miliona Roma. Desetina hiljada ih je stradalo na jugoslovenskom prostoru. Bosna i Hercegovina je jedina europska zemlja u kojoj je spriječen genocid nad Romima, zahvaljujući odlučnoj akciji bošnjačkih uglednika koji su 1941. godine formirali odbor za spas Roma. U maju naredne godine donijeli su Rezoluciju kojom Rome proglašavaju sastavnim dijelom bošnjačkog naroda, čime su romski narod zaštitili od rasističkih zakona.
Tim povodom su jučer u Tuzli održane izložba i okrugli sto u znak sjećanja na stradale Rome/kinje u II Svjetskom ratu sa izlagačima: prof. dr. Bajram Haliti iz Beograda sa Instituta za evropske studije Roma i istraživanja protiv zločina čovečnosti i međunarodnog prava, te prof. dr. Sead Selimović, voditelj Odsjeka za historiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” je za Radio Kameleon kazala kako je veliki značaj obilježavanja ovog dana već treću godinu zaredom u BiH.
“Pokušavamo da prenesemo na mlađe naraštaje istinu o tome šta se desilo i mislim da o tome treba govoriti, treba to spominjati, ne smije se zaboraviti i budite svijest kod naše omladine da se to ne smije ponoviti.”, kazala je Bajramović.
Iza njih su godine napornog rada, zalaganja i borbe. Pomaka ima i jasno su vidljivi.
“Ima nekih pomaka. Ako se vratimo unazad nekih 15-20 godina mi možemo vidjeti neke promjene u romskim zajednicama. Možemo vidjeti da su i same romske zajednice promijenile svijest o nekim pitanjima koja su bitna za romsku populaciju. Možemo vidjeti da naša država, kako god da se izdvajaju ta sredstva za implementaciju akcionih planova, ima sredstva i dokumente koji omogućuju mehanizme i zakone da tražimo naša prava.”, pojasnila je Bajramović.
Promjene i napredovanje romske zajednice desile su se zahvaljujući romskim organizacijama, nevladinom sektoru, predstavnicima institucija na lokalnom, ali i kantonalnom i državnom nivou.
“Svi mi moramo biti zajedno uključeni ako želimo da rješavamo svakodnevne probleme sa kojima se susreće romska populacija. S druge strane, to nam nalaže i Evropska unija. Jedan od uslova ulaska u EU je poštivanje nacionalnih manjina, a samim time i Roma, pošto su Romi u BiH najbrojnija nacionalna manjina.”, istakla je Bajramović za Radio Kameleon.
Ipak, pored pomaka i napretka, neki problemi su ostali isti i nepromijenjeni. I dalje se izdvajaju obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, infrastruktura kao glavne poteškoće sa kojima se susreće romska zajednica.
“Još uvijek, nažalost, imamo romskih zajednica koje su bez struje, vode, kanalizacione mreže… Imamo još uvijek Roma i Romkinja koji nemaju krov nad glavom. Problem je i veliko siromaštvo što je u većini slučajeva jedan od razloga zbog čega nema dovoljno romske djece u školi. Zahvaljujući romskom nevladinom sektoru, ali i nekim drugim organizacijama koje se bave pitanjima Roma, imamo i tu neke pomake gdje se veći broj romske djece upisuje u osnovne škole i završava ih.” podcrtala je Bajramović te dodala da romske djece ima i u srednjim školama i na fakultetima.
Prema njenim riječima, ne mogu se izdvojiti prioriteti kada su pitanji svi ovi problemi sa kojima se sureće romska populacija, jer je sve povezano. Povezano je zapošljavanje sa obrazovanjem, sa zdravstvenom zaštitom, socijalnom politikom i sve tako u krug. Ukoliko se samo jedna karika iz tog kruga izuzme, sve ostalo ide teže.
“Zato smo mi tu kao nevladina organizacija koja radi sa predstavnicima institucija, ali i drugim međunarodnim organizacijama kako bi poboljšali i bar malo pomogli romskoj populaciji i kako bismo zajedno doprinijeli integracije romske zajednice u širu društvenu zajednicu.”, naglšava Bajramović.
Zadovoljni su aktivizmom građana koji su uključeni i znaju sa kojim se problemima Romi susreću. Njihova podrška se ogleda uglavnom u potpisivanju peticija, podršci i praćenju aktivnosti nevladinih organizacija, ali i preko direktne pomoći romskoj zajednici donacijom garderobe, obuće, knjiga…
“Građani razumiju šta mi radimo, šta želimo da promijenimo i imamo njihovu veliku podršku. Ipak, još uvijek postoje građani koji imaju predrasude i koji nažalost (ne)svjesno diskriminišu Rome.”, zaključuje Bajramović u razgovoru za Radio Kameleon.
Razgovarala Selma Begić
