LINDLEY JOHNSON proveo je 23 godine u ratnom zrakoplovstvu SAD-a, pozorno prateći nebo. Pomogao je u prepoznavanju i rješavanju sve većeg problema s kojima se suočavamo prilikom istraživanja svemira – čistom količinom materijala koji je u orbiti našeg planeta. U ranim 1990-ima počeo se baviti prirodnim prijetnjama planetu od strane asteroida bliskih Zemlji. Svake godine otkrijemo oko 1500 novih objekata. Nakon umirovljenja s mjesta potpukovnika, postao je šef NASA-inog Ureda za koordinaciju planetarne Obrane. Naziv njegovog radnog mjesta? Časnik za obranu planeta.
U nastavku prenosimo intervju koji je Johnson dao za Bloomberg.
Možemo li asteroid samo raznijeti nuklearkom, ako dođe do toga?
”To je holivudska maštarija. Prije svega, bilo bi prekasno da pošaljete projektil s nuklearnom glavom, jer se asteroid prebrzo kreće. Drugo, čak i da ga raznesete, samo će pokriti veće područje. Moramo ih pronaći nekoliko godina unaprijed, možemo ih presresti te im samo malo promijeniti brzinu i onda nas neće udariti”.
Je li postojao događaj koji vas je navukao? Je li vam itko upao u ured i pitao vas idu li prema nama asteroidi?
”Opasnost je postojala oduvijek. Nedavno smo tek počeli razumijevati pravu opasnost i počeli primjećivati asteroide koji prolaze blizu Zemljine orbite. Bilo je to negdje kad smo shvatili da je dinosaure pobio asteroid.
A navukao sam se tako da sam na jednoj edukaciji odabrao temu obrane Zemlje od asteroida”.
Čini se kao da niste baš previše morali razmišljati o tome.
”Nisu mislili da bi to trebalo zanimati zrakoplovstvo. Ali negdje tada su otkrili da će komet Shoemaker-Levy 9 udariti u Jupiter. To je privuklo pažnju ljudi i odjednom su se počeli brinuti oko toga.
Taj sam rad nazvao ”Priprema za obranu planeta”, tako da sam ja u stvari autor tog naziva”.
To je bilo u ranim devedesetima. Zašto je trebalo toliko dugo da NASA osnuje ured? Osnovan je tek ove godine.
”Kongres je bio zainteresiran 90-ih. NASA-in program je zapravo počeo 1998. godine, nakon što su se objavile studije o tome što je prijetnja i koliko bi nas prijetnje trebale brinuti. NASA otkriva i prati sve objekte veće od 140 metara”.
Ne bismo htjeli ni da nas nešto upola manje pogodi u glavu.
”Naš početni cilj bio je pronaći sve veće od kilometra. Nakon više proučavanja zaključili smo da bi trebalo biti manje te smo se odlučili na sve one veće od 140 metara. Nakon 2013. godine, ljudi su se počeli brinuti oko objekata veličine 20-30 metara”.
Tad je meteor pogodio Čeljabinsk u Rusiji?
”Zapravo sam baš tad bio u Beču, na samitu UN-a o mirnom korištenju svemira. Kao da je majka priroda dodatno naglasila naše preporuke”.
Nedavno ste proveli treću vježbu s ostalim agencijama oko nadolazećeg asteroida.
”U ovom smo scenariju imali asteroid s potencijalom da pogodi Zemlju za četiri godine. U jednom dijelu vježbe raspolažemo s vjerojatnošću udara od 100%. Tek u zadnjih par dana ili tjedana prije udara možemo suziti područje udara na kojih 10 kilometara”.
Što možemo učiniti ako zaista pronađete koji?
”Radimo na nekoliko različitih projekata. Imamo projekt promjene putanje asteroida, zatim projekt s Europskom svemirskom agencijom koji se zove Procjena otklona udara asteroida”.
Kako je osnovan službeni ured NASA-e?
”Financiranje su nam povećali 2010. godine. Prije toga budžet je bio 4-5 milijuna dolara godišnje. U proračunu za 2012. godinu povećan je na 20 milijuna. 2014. povećan je na 40 milijuna. Zbog povećanja financiranja postalo je potrebno da to bude stalan posao za više ljudi”.
Spominju li se ikad asteroidi u dnevnim izvještajima američkom predsjedniku?
”Ne znam točno. Znam da smo 2008. godine otkrili da će objekt od par metara udariti u pustinju u Sudanu. Znam da smo obavijestili Bijelu kuću. Znam da su obavijest primili jer je svom u dnevniku bivša tajnica za tisak Georgea W. Busha spominje taj dan kao jedan od najčudnijih koji je doživjela na poslu”.
Obavlja li SAD veći dio posla u svemu tome?
”Mi ovdje daleko vodimo u mogućnostima i nadziranjima. Naši projekti nalaze oko 95% od objekata koji se ukupno otkriju godišnje. Mi imamo najusredotočeniji i najbolje financirani sustav”.
Imate li neki film o asteroidima koji vam nije uopće drag?
”Armageddon mi je najmanje drag, jer je totalna izmišljotina. Moj omiljeni film se zove Meteor. Čak su u tom filmu dosta pogodili sa scenarijem, a omiljen mi je jer mene glumi Sean Connery”.
Izvor: index.hr
