Prema njihovom mišljenju, obavezno služenje vojnog roka je potreba koja govori o boljem definisanju sigurnosne kulture svih građana BiH. Kako kažu, mladi bi kroz vojnu službu imali mogućnost bolje edukacije, života i rada u drugim uslovima te bolje spremnosti za izazove koji čekaju BiH, regiju i cijeli svijet.
Slično kao i kod građana, mišljenje psiholoških stručnjaka o vojnoj službi je podijeljeno.
Psihoterapeutkinja i psihologinja Nermina Vehabović-Rudež govori nam kako ne treba zanemariti ono zbog čega služenje vojnog roka može biti dobro, bez obzira na to podržavali njegovo uvođenje ili ne.
“U psihološkom smislu to je prilika za prvu značajniju separaciju mlade osobe od porodice, što je u vremenu kada mladi ljudi u bazičnoj porodici ostaju i do 35. godine, bez želje za odvajanjem, veoma značajno. Nadalje, vojni rok pruža priliku za izgradnju psihofizičke discipline. Prilika je to za svakodnevnu tjelovježbu i stjecanje fizičke kondicije, kao i ovladavanje različitim vještinama kao što su brzina, koncentracija, koordinacija i slično. To znači da se mlada osoba fokusira na druge sadržaje osim mobitela, igrica, gledanja filmova…”, pojašnjava nam Vehabović-Rudež.
Ona dodaje kako je služenje vojnog roka prilika da se mlada osoba susretne sa sopstvenim mogućnostima i ograničenjima te prilika za socijalizam s drugačijim od sebe.
“Većina evropskih zemalja ima obavezno služenje vojnog roka i vide benefite ove društvene aktivnosti. Tako, naprimjer, Švicarska koja stotinama godina nije ratovala ipak ima obavezno služenje vojnog roka u trajanju od 15 sedmica”, ističe Vehabović-Rudež.
Brojni psihološki stručnjaci slažu se s ovakvim stavom, ali postoje i oni koji se oslanjaju na drugačija istraživanja psihološkog stanja vojnika. Tako nam psihoterapeutkinja i psihologinja Armina Čerkić pojašnjava zašto je protiv služenja vojnog roka.
“U skladu s nalazima istraživanja provedenog u SAD-u 2006., koje se bavilo procjenom psihološke prilagodbe tokom osnovnog vojnog treninga, primijećeno je da vojnici bez obzira na spol ulaze u trening s visokom dozom anksioznosti. Određeni broj vojnika se prilagodi promjeni tokom prvog mjeseca, ali postoji određeni procent vojnika koji se ne uspiju prilagoditi promjeni”, kaže Čerkić.
Neki od faktora koji doprinose depresivnosti i anksioznosti vojnika, kaže nam Čerkić, su separacija od porodice, život pod kontrolom i neizvjesnost.
“Vojnici slijede naredbe, premještaje ili tranzicije koje su određene za njih. Ovaj osjećaj nemogućnosti planiranja budućih dana može kreirati osjećaj anksioznosti. Brojne studije pokazale su da vojnici imaju poteškoća da potraže podršku za mentalna stanja. Ukoliko se i odluče mogu biti stigmatizirani od drugih vojnika i to često dovodi do toga da se vojnici osjećaju izolovano i usamljeno”, kazala nam je Čerkić.
Iako zvaničnici Oružanih snaga BiH jasno smatraju potrebnim uvođenje obaveznog vojnog roka, stav Ministarstva odbrane BiH je drugačiji.
“Ukidanje vojnog roka je bilo dio reforme obrambenog sistema u našoj zemlji i kao takvo dio procesa stvaranja modernih, profesionalnih i operativno učinkovitih Oružanih snaga BiH te smatramo da u ovom trenutku nema potrebe za uvođenjem obaveze vojnog roka. Eventualno uvođenje obaveze služenja vojnog roka prije svega bi zahtijevalo detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na temelju jednog izrađenog sveobuhvatnog plana moglo govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na jedan takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bilo za državu BiH”, odgovorili su nam iz Ministarstva odbrane BiH.
Podsjećamo, članom 79. Zakona o odbrani BiH 2006. godine stavljeni su van snage entitetski zakoni koji su regulisali obavezno služenje vojnog roka. Apropo toga tada se trebala formirati aktivna vojna rezerva, što nikada nije zaživjelo. Stoga su danas nepopunjeni postojeći rezervni sastavi Oružanih snaga BiH, a mladi su sve manje spremni biti dio vojnog režima.
Dok BiH preispituje obavezu služenja vojnog roka, ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin najavio je kako će ove godine 600 muškaraca u ovoj zemlji dobiti pozive za vojnu obuku.
Francuska je početkom marta ove godine uvela obaveznu civilnu službu za mlade naraštaje u ovoj zemlji. Cilj je, kako je kazao francuski predsjednik Emmanuel Macron, da nove generacije ponovo nauče živjeti zajedno bez obzira na socijalne razlike i da postanu svjesni važnosti odbrane i služenja naciji.
Prvi koraci podrazumijevaju angažovanje dvije-tri hiljade dobrovoljaca koji trebaju služiti vojsku ovog juna. Nacionalna služba u Francuskoj bi trebala postati obavezna tek 2026. godine, ali broj dobrovoljaca koji već sada žele služiti vojsku uopće nije upitan u ovoj zemlji. Kako pišu francuski mediji, pitanje je koliko će biti razočaranih koji ne uđu u prvi krug za služenje vojske.
Obaveza služenja vojnog roka u Evropi na snazi je u Austriji, Bjelorusiji, Kipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Moldaviji, Norveškoj, Rusiji, Švedskoj, Švicarskoj, Turskoj i Ukrajini. U gotovo svim državama moguće je zbog prigovora savjesti odbiti vojnu službu i zamijeniti je civilnim služenjem. Izuzetak je jedino Turska gdje je odbijanje služenja isključeno, a sam rok traje 12 mjeseci.
Pitanje uvođenja vojnog roka sastavni je dio priče NATO integracija naše zemlje te ukupne sigurnosti naše zemlje i njenih građana, složili su se nedavno zvaničnici Oružanih snaga BiH. Međutim, sudeći prema odgovoru nadležnih za odbranu naše zemlje, BiH još nema velikog interesa za uvođenje vojne službe.
