Veliki broj odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine se izvršava, ali značajan broj, posebno odluka koje se odnose na zaštitu ustavnosti i koje imaju političke i pravne posljedice, ne izvršavaju se duži niz godina, potvrdila je danas novinarima predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.
Ona je to kazala uoči otvaranja konferencije o temi “Izvršavanje odluka Ustavnog suda u BiH” koja se danas održava na Jahorini, na kojoj će se sagledati situacija sa neizvršavanjem odluka Ustavnog suda koje su konačne i obavezujuće te omogućiti partnerski dijalog i ponuditi konkretne odgovore i rješenja koje bi mogle donijeti napredak.
Ona je izrazila razočarenje prema predstavnicima zakonodavne vlasti jer se mali broj njih odazvao pozivu, kao da sebe nisu prepoznali u ulozi koju imaju u oblasti izvršenja odluka Ustavnog suda.
Navela je da je Ustavni sud BiH bio suočen s brojnim problemima u posljednjem periodu, ali bez obzira na to, na dvije plenarne sjednice riješili su 539 predmeta.
Iznoseći preliminarne podatke iz godišnjeg izvještaja odluka Ustavnog suda o izvršenju odnosno neizvršenju odluka, Galić je naglasila da su izdali 984 naloga za izvršenje, a oko 80 posto njih odnosi se na kršenje prava u razumnom roku i naknadu nematerijalne štete.
“Pet odluka je iz zaštite ustavnosti i one nisu izvršene, za devet odluka iz apstraktne kontrole će se predložiti da se skinu s liste jer rješenje u sedam odluka kojima je dat nalog za izvršenje, osporeni zakon ili neke odredbe zakona stavljene su van snage ili je Ustavni sud odredio drugačiji način izvršenja”, pojasnila je.
Nalog za izvršenje dat je za 676 predmeta iz apelacijske nadležnosti, 551 odluka je izvršena, za 30 odluka će se predložiti skidanje s liste jer su odluke djelomično izvršene, ne mogu se izvršiti ili apelanti onemogućuju njihovo izvršenje.
Od 67 odluka iz apelacijske nadležnosti, 61 se odnosi na vojne stanove, a o daljem postupanju morat će se razgovarati i uslaglasiti s Uredom pred Evropskim sudom za ljudska prava jer izvršenje podliježe kontroli Komiteta ministara Vijeća Evrope.
Ukupan broj odluka koje Ustavni sud BiH primi je oko 5.500 predmeta i u prethodnim razdobljima rješavao je 5.000 predmeta u roku od godinu i pol i Galić kaže da se može reći da se veliki broj odluka Ustavnog suda izvršava.
Upozorila je i na postupanje Tužilaštva BiH kojem je od 2000. godine do danas Ustavni sud dostavio 24 predmeta iz apstraktne kontrole i donio rješenje o neizvršenju, ali je Tužilaštvo BiH u 11 predmeta donijelo naredbu o neprovođenju istrage, dok o ostalima nema obavijesti o postupanju.
Iako su, kaže Galić, izloženi političkim pritiscima, Ustavni sud ne podliježe njima i profesionalno rade i donose odluke, ali ti pritisci su i u vezi s izborom dva sudca jer od augusta 2022. godine nadležne zakonodavne vlasti nisu izabrale sudce što je vrsta pritiska.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler naglasio je da je rad pravosuđa itekako važan u kontekstu integracije BiH u Evropsku uniju te je najavio da će se saradnja u narednom periodu intezivirati posebno uzimajući u obzir teške uvjete u kojima Ustavni sud radi.
Kaže da je ova tema toliko važna za EU integracije, jer u svakom demokratskom društvu mora biti krajnja instanca i to nije ni izvršna ni zakonodavna vlast nego je to je pravosuđe, a Ustavni sud BiH kao najviši sud u BiH ima veliki značaj.
“Zato je važno da se odluke poštuju jer to ima implikacije na cijelo društvo. Nisu u pitanju samo tehničke stvari nego su tu političke posljedice i posljedice na sve građane u BiH, ali kada su u pitanju odluke iz oblasti ustavnosti većina njih zahtijeva političku volju”, poručio je Sattler.
Podsjetio je da je važno za zemlju koja želi biti dio EU da ima funkcionalno pravosuđe, dodajući da su 16 ili 17 predmeta koji nisu izvršeni, a tiču se ustavnosti, u nadležnosti u svih nivoa vlasti bez izuzetka.
