SAŽETAK
Inflacija je značajno utjecala na živote građana/ki Bosne i Hercegovine. Rezultati preliminarnog istraživanja pokazuju da različite kategorije populacije drugačije percipiraju fenomen inflacije odnosno uticaj datog fenomena na njih. Ispitanici/ce najvećim dijelom navode da je inflacija ipak uticala na smanjenje njihove potrošnje u svim segmentima, ali je najviše uticala na smanjanje domaćih i inostranih turističkih putovanja, te potražnju za proizvodima i uslugama koji se ne mogu smatrati „svakodnevnim“. S druge strane inflacija je najmanje utjecala na nabavku goriva i drugih energenata.
Analizirajući eventualne razlike prema uzetim socio-demografskim obilježjima ispitanika, može se reći da se žene i muškarci signifikantno razlikuju u percepciji uticaja inflacije na kupovinu svakodnevnih životnih namirnica, što je i djelimično očekivano, pri čemu žene više percipirajuda je došlo do smanjenja kupovine „svakodnevnih“ životnih namirnica. Također, pokazano je da se ispitanici/ce signifikantno razlikuju u percepciji uticaja inflacije s obzirom na nivo ličnih mjesečnih primanja, pri čemu oni/e sa višim nivoom primanja percipiraju uticaj inflacije manjim u odnosu na one sa nižim nivoom prihoda.
Visokih 76.5% ispitanika/ca (3/4) ne očekuje vraćanje cijena na raniji nivo.
Inflacija smanjuje realni dohodak stanovništva, te se pojavljuju zahtjevi za povećanjem ličnih primanja, stoga je u drugo dijelu upitnika su istraživana očekivanja zaposlenika u odnosu na dohodak.
Od 2015. godine do danas samo 1/3 ispitanika/ca nije imala rast plate.Istina samo kod 28,6% ispitanika/ca je tak proces na neki način bio kontinuiran. Povećanje plate se signifikantno češće dešavalo kod ispitanika/ca koji pripadaju višim platnim razredima. Također,u privatnom sektoru je nešto češće dolazilo do povećanja plata u odnosu na javni i nevladin sektor.
58,9 % ispitanika/ca je izjavilo da je tražilo ili će tražiti povećanje plate. Kod privatnog sektora je taj procenat 64,6%, dok kod javnog sektora on iznosi 46,2%. Ispitanici/ce iz javnog sektora i nevladinog sektora u značajno višem procentu iskazuju pesimizam u pogledu povećanja plata, preko 50% njih je izjavilo da da nemaočekivanja da se plata može povećati, što je signifikantno više u odnosu na privatni sektor gdje 35,4% ispitanika/ca nema očekivanja da će doći do povećanja plata.Dakle, ispitanici/ce iz privatnog sektora su spremniji/e tražiti povećanje plata u odnosu na ispitanike/ce iz javnog sektora, što je značajan nalaz koji treba da determinira odnos domaće politike spram zahtjeva sindikata u javnom sektoru i “nevidljivih” radnika/ca u privatnom sektoru.
Generalno posmatrano, skoro polovica ispitanika/ca očekuje povećenje plata do 15%,
Privatni sektor u odnosu na javni sektor očekuje u većem procentu povećanje plata, i u većem iznosu.60,9% ispitanika/ca smatra da nema realnih mogućnosti da im poslodavaca poveća iznos plate,
pri čemu ispitanici/ce iz privatnog sektora su manje ubijeđeni u ovu tvrdnju 57,2%, u odnosu na javni sektor 69,3%. Svega 26% onih koji imaju najviši nivo mjesečnih primanja smatraju da nema realnih mogućnosti da im poslodavaca poveća iznos plate.
U slučaju nepovećanja plata radnici/ce iz privatnog sektora su daleko spremniji potržiti posao u zemlji ili inostranstvu u odnosu na radnike iz javnog sektora i nevladinog sektora. Pri tome su zaposlenici/ce iz privatnog sektora izrazito spremniji potražiti posao na domaćem tržištu rada u odnosu na zaposlenike/ce iz javnog sektora i NVO sektora. Istovremeno 50% ispitanika/ca i nevladinog sektora i 43% iz javnog sektora smatra da nema druge mogućnosti nego ostati na poslu na kome su sada i bez povećanja plata, što je značajno viši procenat u odnosu a zaposlenike/ce iz privatnog sektora (svega 26,8%).
Zaposlenici iz najnižeg platnog razreda (do 1.000 KM) (njih 38,2%) smatraju da nemaju druge mogućnosti osim ostanka na poslu, dok istovremeno samo 7,8% onih iz najvišeg platnog razreda (preko 2.500) to isto smatra, ali istovremeno čak 61% onih iz najvišeg platnog razreda ne bi dalo otkaz i ako se plata ne poveća u narednom periodu.
OPIS UZORKA
Korišten je prigodni uzorak veličine 1.001 ispitanika/ce.
Struktura uzorka je sljedeća:
Prema spolu: 41,7% Žene, 58,3% Muškarci
Prema sektoru: Privatni sektor 68,9%. Javni sektor 27.7% i NVO 3,4%
Prema nivou neto mjesečnih ličnih primanja: Do 1.000 KM 40,3%, 1.000 -1.500 KM 33,1%, 1.500-2.500 KM 19% i preko 2.500 KM 7,6%
GRAFIKE
PERCEPCIJA UTICAJA INFLACIJE NA SVAKODNEVNI ŽIVOT I POTROŠNJU GRAĐANA
1- uopšte se ne slažem; 5-u poptunosti se slažem
PITANJE: Kakvasuvašaočekivanjakadaće se rastcijenazaustavitiivratitinaprijašnjinivo (%)?
PITANjE: Da li ste u razdoboljuod 2015. godine do danasdobilipovećanje plate (%)?
| Sektor | Da, nekoliko puta | Da, jedanputilidva puta | Ne, nisam |
| Privatnisektor | 34,5% | 40,6% | 24,9% |
| Javnisektor | 16,2% | 47,7% | 36,1% |
| NVO | 23,5% | 35,3% | 41,2% |
PITANJE: Da li stetražiliiliplaniratetražitivećuplatuodsvogposlodavca (%)?
| Sektor | Tražiosam | Planiramtražiti | Ne, nemamočekivanja da se možepovećatiplata |
| Privatnisektor | 27,8% | 36,8% | 35,4% |
| Javnisektor | 23,1% | 23,1% | 53,8% |
| NVO | 14,7% | 32,4% | 52,9% |
PITANJE: Koliki je iznospovećanja plate koji bi očekivali (%)?
| Sektor | do 15% | preko 15% | Nisamsiguran |
| Privatnisektor | 47,2% | 22,9% | 29,9% |
| Javnisektor | 53,4% | 14,1% | 32,5% |
| NVO | 48,8% | 20,2% | 31,1% |
PITANJE: Da li namjeravatedatiotkazipotražitidrugoradnomjesto, ukoliko ne dobijetepovećanje plate (%)?
| Sektor | Da potražitćuposao u zemlji | Da odlazim u inostranstvo | Ne | Nemamdrugemogućnosti, negoostatinaposlu |
| Privatnisektor | 21,0% | 26,5% | 25,7% | 26,8% |
| Javnisektor | 8,7% | 19,9% | 28,4% | 43% |
| NVO | 5,9% | 17,6% | 26,5% | 50% |
