Istorijat Sokolstva (treći dio)
DTV “Partizan” u Kreki
Možete li zamisliti kako je izgledao ovaj hram kulture i sporta početkom prošlog stoljeća kada je izgrađen? Za razvoj sporta u Kreki presudna je godina 1906. Te godine osnovan je “Turnverein” ili u prevodu, gimnastičarski (Gombolaški) klub. To je bila godina kada je Kreka osvijetljena električnim žaruljama, a već 20-ak godina je prošlo od otvaranja rudnika, Špiritane, ciglane, parnih mlinova. Kreka je već imala prugu i dvije željezničke stanice, Solanu (1891),
Radničku ambulantu, naselje Kolone sa 1oo-tinjak kuća (1894.), reprezentativnu kuću “Ministarku”, Kasinu koja je imala kuhinju, salu, pozorišnu dvoranu, sobe za spavanje, prostorije za muzičare, kuglanu, ljetnu pozornicu, podrum sa skladištem hrane i pića, policijsku stanicu, poštu, osnovnu školu (1897), obdanište, Bratinsku blagajnu, pekaru, “Konzum”, ugostiteljski objekat “Jegerhorn” (1881), a Radnički dom je bio u gradnji.
Jasno je da su prvi sportaši Kreke bili strani doseljenici – Austrijanci, Mađari, Česi, Slovaci, Slovenci, Hrvati… Tokon I. Svj. rata Društvo je prestalo sa aktivnostima, ali poslije ujedinjenja, 1918. godine, osnovana je Sokolska župa Tuzla pod nazivom “Petar Veliki Oslobodilac”.
Godine 1952., Društvo dobija novo ime – Društvo za tjelesno vaspitanje “Partizan”, tj. DTV “Partizan”.
Sokolski dom
Sokolski dom izgrađen je 1931. godine po projektu čuvenog TZ arhitekte Bogdana Đukića. Otvoren je 1932. godine kao “Sokolski dom Kralja Aleksandra I”. Nalazio se na desnom putu od Gradske kafane ka Slanoj Banji u parku iza Bristola.
Poslije Drugog svjetskog rata Sokolana se zvala Fiskulturni dom, a u moje vrijeme (1950-1961), bilo je jako važno, baviti se gimnastikom. Sve škole su insistirale na tome. Morali smo imati i opremu koja se sastojala od atletske majice, crnog šorca od glota i Batinih fiskulturnih patika, tj navlaka od tanke kože. Bolji gimnastičari su vježbali u Fiskulturnom domu (Sokolani) gdje je “glavni” bio nastavnik Meša Mešić, a prije njega Desa Đorđić (prva supruga Meše Selimovića).
Na ulazu Sokolskog doma, lijevo i desno nalazile su se reljefne ploče (Alegorija I i II), rad Franje Ledera. Poslije rušenja zgrade Sokolane, reljefne ploče su bile izložene kod sadašnjeg “Partizana”.
Dušan Đerić je 1931./1932. inicirao izgradnju “Sokolskog doma” i podizanju spomenika kralju Aleksandru, 1935. godine, na Kapiji. Poslije atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića, Sokolska župa Tuzla je odlučila da povede akciju za podizanje spomenika kralju u Tuzli. Na Dan Ujedinjenja, 1. decembra 1935. godine, spomenik je otkriven. Spomenik je bio rad akademskog vajara Sretena Stojanovića, brata dr Mladena Stojanovića.
Na slici (gore) ispred spomemika kralju Aleksandru vidimo suprugu poznatog tuzlanskog arhitekte, između dva Svjetska rata, Bogdana Đukića. Njegova supruga je prva s lijeva i zove se prof Smilja Jović Đukić, radila je u Realnoj gimnaziji. Njen sin, Dražen, ovu je fotografiju ustupio umjetniku Dragiši Trifkoviću.
I ova zgrada je korištena kao Sokolana
Srpskopravoslavna škola izgrađena 1873. godine, kasnije je ustupila prostor Srpskom sokolu.
Istorijat Sokolstva (prvi dio)
Istorijat Sokolstva (drugi dio)
Izbor fotografija i autor – Bahrija Habul
