Većina građana Hrvatske već desetljećima ne može zamisliti da im na tanjiru barem jednoga obroka tokom dana ne bude meso. Bez obzira je li riječ o svinjetini, piletini, junetini, janjetini ili nekoj drugoj vrsti, važno je samo da je meso dio obroka.
Međutim, posljednjih godinu dana sve češće se mogu čuti i brojni upiti građana, ali i izjave mesara i nadležnih koji pitaju kakvo zapravo meso jedemo. Zabrinutost građana dodatno je porasla nakon prošlogodišnje akcije tokom koje su nadležni inspektori i ustanove obišli 10 distributivnih centara veleprodaje gdje dolazi meso na skladište i u svih 10 pronašli manje ili veće nepravilnosti. Rezultat samo te akcije jest da su tone mesa uništene.
Nakon te akcije hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić jasno je rekao da u Hrvatskoj definitivno postoji problem i nered na tržištu te da se na taj način dalje više ne može.
“Ne želimo dizati paniku, želimo osvijestiti i javnost i one koji to puštaju na tržište da to nije normalno. Zaslužili smo ispravnu hranu. Zastrašujuće je da su u 10 od 10 centara u kojima smo bili našli neispravno meso. Moramo se svi zajedno pitati što smo radili zadnjih godina. Radi se o mesu za koje ne znamo kako je došlo na tržište, a ima slučajeva prepakiravanja mesa kojem istječe rok danas ili je istekao, a onda se zamrzava, prepakirava i dodaje rok trajanja od dvije godine”, rekao je Tolušić.
Meso zamrznuto prije 40 godina
U međuvremenu su mediji prenijeli i informacije iz Rumunije, gdje su poreznici tokom kontrole skladišta jedne trgovačke tvrtke pronašli velike količine sumnjivog zamrznutog mesa. Naknadne analize utvrdile su da je to meso prvi put zamrznuto prije 40 godina!
Sve to što se događalo budno su pratili i građani, a reakcija je bila da je u jednome trenutku prodaja mesa u Hrvatskoj smanjena za čak 30 posto. Građani nisu željeli riskirati da u nekoj od mesnica kupe meso staro desetljećima ili, pak, meso za koje se ne zna odakle potječe. Osim toga, poznati su i slučajevi od prije nekoliko godina kada je u nekim proizvodima pronađeno konjsko meso, koje nije bilo tako deklarirano na istaknutim deklaracijama.
Važeći su zakoni takvi da se mnogo toga ni ne može iščitati iz deklaracija, koje su obvezni dio svakoga proizvoda koji se prodaje. Naime, životinja može dobiti status “mesa s hrvatskih farmi” ako se svega mjesec dana ili nešto više prije odlaska u klaonicu nalazi u Hrvatskoj. Dotad ta ista životinja može mjesecima, pa i godinama biti u bilo kojem drugom dijelu svijeta, što u konačnici ne predstavlja smetnju da dobije deklaraciju s nazivom “hrvatsko”.
Drugačija boja mesa
“Živim u stanu, tako da sam prinuđen meso kupovati u mesnicama. Kupujem najčešće svinjetinu i piletinu. U nekoliko navrata komadi mesa u hladnjacima imali su nekako drugačiju boju. Nisam pridavao neku važnost tome niti previše razmišljao o čemu se radi. Sada poslije svega mogu slobodno reći da ne znam koliko je to meso koje sam kupio bilo staro. Najvažnije je da nije bilo nikakvih zdravstvenih problema u mojoj obitelji”, kaže Vukovarac Saša Kojić.
Većina građana s kojima smo razgovarali sigurna je kako se i danas na razne načine pokušavaju izbjeći važeći zakoni. I Kojić slično razmišlja, napominjući kako njemu, a vjerojatno i ostalima, donekle optimizam ulijeva činjenica da je Hrvatska punopravna članica EU-a i da su njeni zakoni i tržište ipak znatno efikasniji nego zakoni koji vrijede u državama bivše Jugoslavije koje su tek u fazi pristupnih pregovora.
S objavama tekstova o pojavi staroga i nekvalitetnog mesa na policama hrvatskih mesnica objavljeni su i neki komentari mesara koji pojašnjavaju kako se staro meso vrlo lako i brzo pretvara u “svježe”. Jedan od mesara za medije je izjavio kako običan kupac golim okom teško može prepoznati je li meso svježe ili odmrznuto. Prema njihovim riječima, takvo meso zamrzava se pod plinom tako da bude još crvenije nego inače. Osim toga, tretira se i raznim kemikalijama kako bi zadržalo lijep i svjež izgled. Tek kada se pripremi kupac može primijetiti da ono nije sočno, da je žilavo i ipak nešto drugačijeg okusa.
Stalne kontrole
Bojan Bođirković, voditelj nabave, prodaje i marketinga u obiteljskoj mesnici “Bođirković” iz Borova kod Vukovara, kaže kako su njegova, a, vjeruje, i ostale mesnice pod stalnim nadzorom raznih inspekcija koje provjeravaju meso. Prema njegovim riječima, kao mesnica, vode računa o tome gdje i kakve životinje kupuju, kako njihovi kooperanti tove životinje za njihove potrebe, a onda i kako se cijeli proces odvija u mesnicama, pa sve do uvjeta koji vladaju u njima.
“Zbog svega toga naše cijene nešto su više nego one kakve su u nekim velikim mesnicama. Dovoljno je nekada vidjeti cijenu kilograma mesa, poslije čega kupcima može biti puno toga jasno. Kako drugačije objasniti da je prodajna cijena u nekim mesnicama ista ili čak i niža nego što je cijena po kilogramu žive vage? Nažalost, proteklih godina bili smo svjedoci mnogih nepravilnosti koje su se događale”, rekao je Bođirković.
Na naš upit iz Carinske uprave Republike Hrvatske odgovorili su nam kako su tijekom 2016. godine proveli više akcija usmjerenih na kontrolu podrijetla i označavanja životinja u klaonicama, prijevoza životinja u cestovnom prometu, stočnog sajma, zdravstvene ispravnosti i sljedivosti hrane životinjskog podrijetla te sprečavanja obavljanja neregistriranog klanja stoke.
“U nadzorima je zatečeno meso koje potječe od životinja na kojima nije proveden propisani ante mortem pregled životinja prije klanja, kao ni post mortem pregled trupova zaklanih životinja poslije klanja te bez obavljenog obveznog pregleda svinjskog mesa na prisutnost trihinele u mesu, a koje je stavljeno u javnu potrošnju putem mesnica. Zatečeno je meso nepoznatog podrijetla, bez oznake zdravstvene ispravnosti i bez ispravne prateće dokumentacije. Također, tijekom nadzora su zatečene životinje nepoznatog podrijetla, nedokazivog životnog broja i identiteta, bez propisane svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja, propisanih identifikacijskih oznaka i dokumentacije o njihovom stavljanju u promet. Radi otklanjanja neposredne opasnosti za zdravlje ljudi, meso, mesni pripravci i mesni proizvodi oduzeti su i neškodljivo uklonjeni”, stoji u odgovoru Carinske uprave.
Višestruke kontrole
U odgovoru hrvatskog Ministarstva poljoprivrede stoji da je prošle godine obavljeno mikrobiološko uzorkovanje 6.340 uzoraka hrane životinjskog podrijetla. Navode i da se obavlja i državni program monitoringa rezidua (DPMR), u okviru kojega je prošle godine uzeto 2.558 uzoraka, od kojih su 22 bila nesukladna.
Hrvatska, kao članica EU-a, svoje potrošače obavještava i kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), koji nadležnim tijelima osigurava učinkovit nadzor hrane i hrane za životinje te služi kao sredstvo za razmjenu informacija o poduzetim mjerama kako bi se u što kraćem vremenu moglo reagirati na ozbiljne rizike otkrivene u hrani ili hrani za životinje.
U taj brzi sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje tijekom 2016. godine prijavljeno je 48 obavijesti o incidentu / potencijalnom incidentu, a iz europskog sustava zaprimljene su 64 hitne ili obavijesti za informaciju.
“Meso domaćih proizvođača višestruko je kontrolirano i za njega mogu reći i da je ispravno i kvalitetno. Put koji domaće meso prijeđe od proizvođača do potrošača neusporedivo je manji, što dodatno doprinosi kvaliteti naših proizvoda. Isto tako, svaka nepravilnost s hranom na našem tržištu neće se tolerirati i javno ćemo objavljivati i objavljujemo podatke o svim prekršiteljima. Želim da svaki komad hrane koji kupe naši potrošači bude zdravstveno ispravan i kvalitetan”, rekao nam je ministar Tolušić.
Izvor: Al Jazeera
