Na jučerašnjoj konferenciji za medije Vlade Federacije BiH premijer Fadil Novalić na pitanje iz sektora hotelijerstva o potrebnim mjerama podrške kazao je kako trenutno nije vrijeme za to. “Ne zaboravimo da je svjetska praksa da dok raste broj zaraženih, a kod nas je to još uvijek, glavna pitanja su iz sektora zdravstva. Nakon toga ćemo se baviti ekonomijom”, rekao je premijer.
“Ovakav stav Vlade FBiH nema nikakvo realno uporište, jer se borba protiv korona virusa vodi na više frontova, zdravstvenom, obrazovnom, ekonomskom. Ovo više nije samo globalna zdravstvena kriza, ovo je i velika kriza tržišta rada, ali i sistema obrazovanja”, kaže Ranko Markuš rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih, te nadodaje da “država i privrednici imaju iste ciljeve – održivost jer se kroz plaćanje poreza finansira i država, te zaposlenost, jer je danas jako teško naći dobrog radnika”. Apsolutni je prioritet da se aktivne mjere zapošljavanja fokusiraju na očuvanje radnih mjesta i to da se najpogođenijim strateškim sektorima omogući da dobiju sredstva za isplate minimalnih plata od 1.marta do maksimalno 1.juna koliko se očekuje da će ova pandemija trajati.
Neophodno je napraviti program podrške očuvanju radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19), odnosno kod poslodavaca kod kojih je došlo do potpunog zaustavljanja ili privremenog pada poslovnih aktivnosti i/ili ostvarenog gubitka u poslovanju. Djelatnosti na koje bi se mogao fokusirati program jesu prije svega one čije je poslovanje zabranjeno odlukama kriznih štabova, te one koje generišu najveći broj zaposlenja, a najviše su pogođene, a to su turizam, ugostiteljstvo, prerađivačka industrija – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj.
Neophodno je također privremeno obustaviti sve programe koji se bave subvencioniranjem zapošljavanja, samozapošljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i javnih radova. Zavod za zapošljavanje treba preuzeti koordinaciju svih programa zapošljavanja koji provode međunarodne organizacije, te usmjeriti sva raspoloživa sredstva na preživljavanje privrede, koja bi mogla biti tragično pogođena pandemijom, a kao posljedica tromjesečnog mirovanja. Samo u Kantonu Sarajeva se preko 100 otpuštenih radnika dnevno javlja na evidenciju Službe za zapošljavanje. U BiH ne postoje procjene, ali štete će biti velike – prema procjenama kriza koju je izazvala pandemija novog koronavirusa mogla bi koštati njemačku ekonomiju između 255 i 729 milijardi eura u 2020. godini.
Kriza tržišta rada će nerazmjerno pogoditi pojedine grupe, što bi moglo dovesti do rasta nejednakosti. Ovo se posebno odnosi na radnike koji rade na manje zaštićenim i slabo plaćenim poslovima, posebno na mlade i starije radnike. Žene i migrante, također. Prvi na udaru su oni koji rade na ugovore i žive od minimalne plate, a nemaju nikakve zalihe. Zbog toga je neophodno da se pokrene socijalni dijalog na ovu temu, da se aktivno angažuju predstavnici poslodavaca i radnika, što je od vitalnog značaja za očuvanje povjerenja i podrške javnosti mjerama koje su nam potrebne za prevazilaženje ove krize.
“Potrebna hrabro i vizionarsko liderstvo u sektoru ekonomije kako bismo ublažili posljedice i oporavak nakon pandemije učinili brzim i najmanje štetnim”, zaključio je Markuš.
Izvor: Business magazin
