Mišljenje koje će Evropska komisija dostaviti Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije pokazuje značajnu prekretnicu u odnosima između Bosne i Hercegovine i EU koja ostaje opredijeljena da pruža podršku BiH na putu ka EU, kazao je danas u Briselu komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.
Tek, nakon izlaganja Hahna izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda kazao je da je u Mišljenju Evropske komisije rečeno da BiH u konačnici može postati članica EU s tim što postoji niz koraka i zahtjeva koji moraju biti ispunjeni.
– Komisija je sada dala pozitivan stav o kandidatskom statusu i nadam se da će u Vijeću ljudi razmotri što se događa i shvatiti koliko je važno prihvatiti kandidatski status – kazao je Preda, a o tome će odlučivati 28 zemalja članica Evropske unije.
Komesar je danas na vanrednoj sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta predstavio novi izvještaj o zemljama koje su žele postati članicama Evropske uniji uključujući i Bosnu i Hercegovinu odnosno “Paket proširenja za 2019. godinu”.
Govoreći o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj unije, Hahn je podsjetio da je Evropska komisija dala cjelokupnu Mapu puta za reforme u oblasti demokratije, vladavine prava, ljudskim pravima i javne uprave.
– Prvi put se razmatra situacija u BiH u odnosu na sve standarde koji se primjenjuju na zemlje članice, Vijeću Evropske unije treba donijeti određene odluke o narednim koracima za BiH i tada će se tretirati sve reforme u svim oblastima u BiH – podvukao je Hahn.
Komesar je kazao da su i sve zemlje zapadnog Balkana ostvarile određene pomake, ali su ostali i brojni izazovi koji se trebaju riješiti, a u ovom izvještaju Evropska komisija dala je smjernice za rješenje spornih pitanja.
Još uvijek postoje slabosti u oblasti ekonomije, potrebno je, dodaje Hahn, riješiti pitanje velike nezaposlenosti, potrebno je nastaviti s reformama, a ključni faktor je podizanje standarda života, a kao primjer toga naveo je potpisani sporazum o roamingu koji daju građanima i privrednicima.
Pohvalio je napredak Albanije koja se uhvatila u koštac s reformom sistema pravosuđa, ali i napredak Sjeverne Makedonije koja nastavlja provoditi, kako je kazao, ambiciozni plan reformi, a posebno je naglasio je da je spor oko imena koji su imali s Grčkom najbolji primjer dobre regionalne saradnje.
To je važno, istaknuo je, jer je EU opredijeljena da neće „uvoziti“ bilateralne sporove unutar Unije nego je potrebno da ih zemlje između sebe rješavaju.
Ove dvije zemlje nastavljaju provoditi zacrtane reforme, te je Vijeće jednoglasno donijelo odluku da se odmah otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Napomenuo je da Crna Gora i Srbija trebaju djelovati s većom odlučnošću i preduzeti dodatne napore u oblasti reforme vladavine prava i to je najvažniji uvjet za postizanje napretka uključujući i ispunjenje poglavlja 23. i 24.
– Priština i Beograd moraju stvoriti povoljno i sigurno okruženje i postići potpisivanje zakonski obavezujućeg ugovora te izbjegavati sve radnje koje druga strana vidi kao provokacije – pozvao je Hahn.
Za Kosovo je istaknuo da je potrebno da vrate politički fokus na napredak ka Evropskoj uniji, podvukavši da su ključne reformske procese koje su ostvarili zasjenjene su uvođenjem taksi za robu iz BiH i Srbije te ih je Hahn pozvao da to pitanje riješe.
– Saradnja s Turskom udaljava se od EU ne primjenjuju reforme u oblasti vladavini prava i sistemu uprave. Vijeće je zaključio da su obustavljeni pregovori s Turskom i ne mogu se razmatrati druga poglavlja niti otvarati nova – zaključio je Hahn.
Nakon što je BiH u Brisel poslala odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, kao i odgovore na dodatna pitanja i pojašnjenja država sada očekuje dodjeljivanje statusa kandidata.
