Cijene građevinskog materijala su odletjele nebu pod oblake, ljudima su i krediti postali previše skupi.
Stanje u građevinskom sektoru se najbolje vidi po stanogradnji: eonima je daleko od političkog cilja ove njemačke koalicijske vlade kako bi godišnje trebalo biti izgrađeno 400 tisuća novih stanova. 2023. je to bilo oko 260 stambenih jedinica, a minhenski ekonomski institut ifo procjenjuje kako bi ove godine to moglo biti još 45 tisuća stanova manje, piše Deutsche Welle.
Da će 2024. biti još gora, tu se slažu i ekonomski stručnjaci i strukovne udruge građevinskog sektora. Procjene se tek nešto razlikuju i sežu od minimalnog smanjivanja ionako loše prošle godine – što procjenjuje berlinski Institut za ekonomska istraživanja (DIW) pa do 13% manjeg broja završenih stanova u 2024., dakle još jedva 235.000 stambenih jedinica kako procjenjuje Felix Pakleppa iz Udruge srednjih i obiteljskih građevinskih poduzetnika.
Ekonomist ifo-instituta Ludwig Dorffmeister ukazuje kako se čak još donekle dobro drži broj završenih stanova u stambenim zgradama, ali pravi pomor vlada u završetku obiteljskih ili dvostrukih objekata, dakle gdje investitor nije tvrtka nego su to često pojedinci ili sasvim mali poduzetnici. Njegova je procjena kako će čitave 2024. i u čitavoj Njemačkoj nastati još samo sedamdesetak tisuća takvih stambenih objekata, što je najniža razina još od 2009.
Tko će platiti za novi stan?
Razlozi su jasni: još na početku pandemije su počele teškoće u opskrbi, a to je kao lavinu izazvalo povećanje cijena gotovo svega što je potrebno u gradnji. Problem je postao nabaviti okov, čak i vijke i vijčanu robu, problem je bio nabaviti i dijelove za mehanizaciju sve do drvnog sektora i pogona za obradu drva. Onda je došao i napad Rusije na Ukrajinu što je drastično poskupjelo i energiju – i opet je žrtva i građevinski sektor. Jer energija je bitni sastojak i keramičkih pločica i mnogo toga od građevinskog materijala, od gipsa pa do cementa i cigle – da o aluminiju niti ne govorimo.
Uz cijene su počele rasti i kamate na bankovne kredite, kako za tvrtke tako i za nesuđene vlasnike stanova tako da su im i vlastita četiri zida ostala tek nedostižan san. A to znači i da nema narudžbi: „Već sad je gorka realnost da svaka druga tvrtka u stanogradnji ima problema popuniti knjige narudžbi“, kaže predsjednik Udruge sektora građevinske industrije Tim Oliver Müller.
Nema druge nego otkazi…
I u uredu kancelara je održan krizni sastanak o problemima stanogradnje, ali jedva tri mjeseca nakon što je taj sastanak održan, svi dogovoreni oblici poticaja su ili obustavljeni, ili su stavljeni na led, svjedoči Müller. „Nema niti nekakve jasne perspektive za sljedeće godine tako da i na tržištu vlada golema nesigurnost.”
To znači samo jedno: po anketi instituta ifo, već ovog prosinca i neovisno o sezoni je bilo posla za samo 66% kapaciteta građevinskih tvrtki u visokogradnji. To je najniža razina od proljeća 2010. i tu je Mülleru jasno: „Obzirom na taj razvoj, u 2024. ćemo prvi put nakon 2008. morati ukidati radna mjesta u građevinskom sektoru. Sad se radi još samo o tome da se spriječi masovno obustavljanje radova na gradilištima” što bi bilo dramatično i za sektor stanogradnje, ali i u društvu gdje će građanima biti još teže i skuplje naći stan kojeg će moći i plaćati, piše Deutsche Welle.
