Na današnji dan 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu došlo je do vatrenog okršaja između branitelja Sarajeva i Jugoslavenske narodne armije (JNA). U toj bici, koju je Tribunal u Hagu označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika Jugo vojske.
Iako srpska strana nastoji pokazati kako je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen ratni zločin u kome je stradalo najmanje 40 vojnika, činjenice potvrđuju da je tog dana stradalo mnogo manje ljudi. Sam general Milutin Kukanjac, koji je bio u koloni JNA koja se izvlačila iz Sarajeva, tvrdio je da je stradalo samo šest ljudi.
General je nabrojao da su stradali: vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.
Činjenica da je stradalo mnogo manje ljudi nego što to govori srpska strana ne umanjuje potrebu rasvijetljavanja cijelog slučaja i utvrđivanje odgovornosti svih onih koji su izazvali sukob koji je doveo do, možda, nepotrebnog stradanja ljudi.
Konačna istina o događajima u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici smiriće strasti koje izbiju na vidjelo svakog 3. maja, kao što će jedino jasna i jedna istina o svemu što se događalo u cijeloj BiH tokom rata pokrenuti građane BiH da žive normalne živote bez opterećenja ratnim zločinima.
Haški Tribunal: Kolona JNA bila legitimni vojni cilj
Istragom Tužiteljstva BiH je utvrđeno da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno četrnaest osoba nakon što su onesposobljene za borbu.
“Istraga u vezi sa ovim radnjama nastavljena je zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina, jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu”, saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Tužiteljstvo BiH je utvrdilo da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za zločin počinjen nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.
Haško tužiteljstvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici (sada Istočno Sarajevo) imala sve elemente legitimnog vojnog cilja.
Pretpostavlja se da se do broja od 40 stradalih, o kojima govori srpska strana, može govoriti samo ako se žrtvama od 3. maja pribroje i stradali pripadnici JNA, niški specijalci, od dana ranije, vojnici koji su stradali u slavnoj bitci u kojoj je spriječen državni udar.
Šta je prethodilo “Dobrovoljačkoj”?
Dan prije dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici, JNA je krenula u prvi frontalni napad na Sarajevo, nastojeći presjeći grad na pola, te zauzeti državno Predsjedništvo. Planirana je smjena legalno izabrane vlasti i uspostava vlasti odane tadašnjem rukovodstvu u Beogradu.
Kada je akcija srpskih snaga 2. maja propala, na aerodromu Sarajevo, JNA hapsi predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji se vraćao sa međunarodne konferencije u Lisabonu. Vjeruje se da je hapšenje naredio general Milutin Kukanjac, u strahu za svoj život nakon odlučne akcije branitelja Sarajeva dan ranije.
Sticajem okolnosti Izetbegović se uspio oglasiti preko RTV Sarajevo i javnost je saznala da zarobljen u kasarni JNA u Lukavici.
Uz posredovanje UNPROFOR-a, Izetbegović je 3. maja 1992. transportiran do zgrade komande JNA u Sarajevu, a potom zajedno s generalom Kukanjcem i generalom UN-a Luisom Mekenzijem krenuo oklopnim vozilom prema zgradi Predsjedništva.
U centru Sarajeva trebalo je da bude izvršeno razdvajanje kolone. Izetbegović je trebalo da ode u Predsjedništvo, a Kukanjac prema Lukavici. Međutim, u Dobrovoljačkoj ulici kolona je zaustavljena i došlo je do sukoba u kojem su ubijeni oficiri i vojnici JNA.
Počast za stradale
Danas će u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici biti odata počast stradalim pripadnicima JNA. Boračka udruženja iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, politički predstavnici tog entiteta i građani prošetaće do mjesta stradanja, položiti vijence i zapaliti svijeće.
Počast stradalim braniteljima Sarajeva, istog dana odaće i predstavnici braniteljskih udruženja polaganjem cvijeća na spomen ploči na mostu Drvenija.
