Danas se obilježava 26. godišnjica od bitke u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada je prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo do vatrenog okršaja između branilaca Sarajeva i Jugoslavenske narodne armije (JNA). U toj bici, koju je Haški tribunal označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika JNA.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu, dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.
Predstavnici udruženja porodica stradalih i nestalih u ratu iz Republike Srpske tvrde kako je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen ratni zločin u kome je stradalo j ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, koji je bio u koloni koja se izvlačila iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
Kukanjac je nabrojao da su stradali: vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.
Haški Tribunal: Kolona JNA bila legitimni vojni cilj
Istragom Tužilaštva BiH je utvrđeno da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno četrnaest osoba nakon što su onesposobljene za borbu.
Tužilaštvo BiH je utvrdilo da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za zločin počinjen nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.
Haško tužilaštvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici (sada Istočno Sarajevo) imala sve elemente legitimnog vojnog cilja.
Razmjena Alije Izetbegovića
Dan prije sukoba u Dobrovoljačkoj ulici, JNA je krenula u prvi frontalni napad na Sarajevo, nastojeći presjeći grad na pola, te zauzeti državno Predsjedništvo. Planirana je smjena legalno izabrane vlasti i uspostava vlasti odane tadašnjem rukovodstvu u Beogradu.
Kada je akcija srpskih snaga 2. maja propala, na aerodromu Sarajevo, JNA hapsi predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji se vraćao sa međunarodne konferencije u Lisabonu. Vjeruje se da je hapšenje naredio general Milutin Kukanjac, u strahu za svoj život nakon odlučne akcije branitelja Sarajeva dan ranije.
Sticajem okolnosti Izetbegović se uspio oglasiti preko RTV Sarajevo i javnost je saznala da zarobljen u kasarni JNA u Lukavici.
Uz posredovanje UNPROFOR-a, Izetbegović je 3. maja 1992. transportiran do zgrade komande JNA u Sarajevu, a potom zajedno s generalom Kukanjcem i generalom UN-a Luisom Mekenzijem krenuo oklopnim vozilom prema zgradi Predsjedništva.
U centru Sarajeva trebalo je da bude izvršeno razdvajanje kolone. Izetbegović je trebalo da ode u Predsjedništvo, a Kukanjac prema Lukavici.
Međutim, u Dobrovoljačkoj ulici kolona je zaustavljena i došlo je do sukoba u kojem su ubijeni oficiri i vojnici JNA.
