Šefica francuske diplomatije izjavila je u četvrtak kako se nada da će prijave Švedske i Finske za NATO biti “brzo ratifikovane”, jer se očekuje da će turski parlament uskoro glasati o tome da li Finska treba da se pridruži 30-članom savezu.
Ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna osvrnula se na predstojeći samit NATO-a u glavnom gradu Litvanije u julu, naglašavajući kako se “nadamo da će taj samit biti uspješan i da će na samitu u Vilnjusu biti 32 zemlje”.
– Prijave Švedske i Finske treba brzo ratificirati – izjavila je ona na konferenciji za novinare.
I Švedska i susjedna Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje NATO-u u maju 2022. godine, odustajući od višedecenijske nesvrstanosti nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu. NATO zahtijeva jednoglasno odobrenje svojih članica za prijem novih zemalja.
U ponedjeljak su mađarski poslanici ratificirali zahtjev Finske za pridruživanje NATO-u. Odobravanje ponude Švedske zastalo je, međutim, zbog protivljenja Turske i Mađarske.
Turska vlada optužuje Švedsku da je previše meka prema grupama za koje smatra da su terorističke organizacije. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da su Ankari potrebna dodatna uvjeravanja prije nego što da konačno odobrenje.
Članovi vladajuće stranke u Mađarskoj saopćili su kako će sačekati da vlada u Stockholmu razjasni postojeće nesuglasice prije nego što zakažu glasanje u parlamentu. Vlada u Budimpešti navodi da su neki švedski političari davali podrugljive izjave o stanju mađarske demokratije i da su igrali aktivnu ulogu u osiguravanju zamrzavanja milijardi fondova Evropske unije zbog navodnih kršenja vladavine prava i demokratije.
Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström izjavio je da „ne vidimo razlog zašto ne bismo bili ratificirani”.
– Ti razlozi nemaju nikakve veze sa švedskom NATO aplikacijom. To je nešto sasvim drugo, radi se o tome kakve stavove EU ima o Mađarskoj – rekao je on, prenosi švedska novinska agencija TT.
U Vilnjusu je Colonna izjavila da bi Rusija trebala preispitati nedavno najavljeni plan za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, koja ima bliske vojne veze s Rusijom i koja je bila polazište za invaziju Moskve na susjednu Ukrajinu prošle godine, prenosi AP.
