U razgovoru za Anadolu Agency (AA), profesor Alić pojasnio je da se pomoću njegovog izuma postižu višestruke uštede u pogledu vremena, prostora i potrošnje energije. Također, on naglašava da su montaža, demontaža i zamjena sastavnih dijelova izuma vrlo jednostavni.
– U vremenskom smislu mislim na korištenje električne energije za zagrijavanje površine u datom momentu onoliko dugo koliko je potrebno. Kada kažem u prostornom smislu, mislim da se zagrijava objekt samo na onoj površini koja je potrebna i u termalnom smislu to znači da postoji mogućnost optimiziranja i korištenja različitih snaga tih minijaturnih termoelektričnih agregata koji su sastavni dio ove inovacije – objasnio je Alić.
Ovaj izum do sada je prošao niz rigoroznih provjera i kriterijalnih procedura, a mogućnosti njegove primjene su višestruke. Tipičan primjer primjene je podloga koja se zagrijava dodirom, pa tako npr. kod peći za kuhanje, premještanjem šerpe ili tave, toplina ostaje ispod posude. Osim toga, može se koristiti i kao alternativa podnom grijanju.
– Ako mi sad stojimo, baš u ovom trenutku se zagrijavaju samo naša stopala, a ukoliko se krećemo, zagrijavaju se samo oni dijelovi tijela koji su trenutno u dodiru sa podlogom. Nakon uklanjanja opterećenja, sistem se isključuje, dakle, ne trošimo energiju. Jedna od mogućih aplikacija o pitanju dinamičkih podloga je metoda primjene u vjerskim objektima, npr. u džamijama. U većini slučajeva to je sada regulirano tako što postoji neka električna toplotna zmija koja se instalira u podno grijanje i koja se shodno broju vjernika uključuje i isključuje po odgovarajućoj površini. Primjenom ovakvih dinamičkih podloga omogućava se minimaliziranje trošenja energije pri vjerskim obredima ili pri klanjanju – navodi Alić dodajući da nema potrebe da se u funkciju stavlja kompletan grijač od dva kilovata ako je u džamiji prisutno pet ili deset vjernika.
Osim što predaje na Prirodno-matematičkom fakultetu, Alić se inovatorstvom bavi od studentskih dana, a prvu inovaciju napravio je 1999. godine. Za svojih pet izuma do sada je dobio 36 međunarodnih nagrada.
Inovatorstvo je, poručuje Alić, vrlo zanimljivo i korisno ukoliko se izumitelji idejama bave ozbiljno, sistematično i u skladu sa metodološkim principima, a ne modifikacijama postojećih rješenja. Ideje se, kaže on, rađaju u trenutku, a njihova je realizacija dugotrajan proces, koji na kraju, između ostalog, uključuje provjere da li negdje u svijetu takav izum već postoji. Takva provjera, pojašnjava profesor Alić traje otprilike godinu.
Na kraju razgovora za AA, Alić poručuje da kada ideja sa papira preraste u predmet, njena je svrha upotpunjena tek kada se nađe u upotrebi i postane konkurentan proizvod na tržištu.
