Evropska unija vjerovatno neće jednoglasno uvoditi sankcije protiv Milorada Dodika, prije svega zbog neslaganja članica, posebno Mađarske, koja podržava predsjednika Republike Srpske. Međutim, pojedine evropske zemlje razmatraju uvođenje individualnih sankcija.
Uvođenje bilateralnih sankcija nije novost. Njemačka je već ranije koristila ovaj mehanizam, obustavivši 2023. godine dva projekta u Republici Srpskoj vrijedna 200 miliona KM zbog Dodikove politike. Također, EU je od 600 miliona KM bespovratnih sredstava za Bosnu i Hercegovinu izdvojila samo za Federaciju BiH, dok RS nije dobila niti jednu marku.
Povodom Dodikovih napada na ustavni poredak BiH, kao i zbog djelovanja njegovih saradnika, poput premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, pojedine države razmatraju direktne sankcije. Prema dostupnim informacijama, Njemačka je jedna od tih država, iako trenutno prolazi kroz proces promjene vlasti.
Dodik je inicirao i potpisao zakone koji ograničavaju djelovanje državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija na teritoriji RS-a, uključujući i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Iako je Ustavni sud BiH privremeno suspendovao te zakone, Dodik i dalje ne priznaje SIPA-u, ograničavajući njeno djelovanje.
SIPA je ključna državna agencija zadužena za borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela. Dodikovi potezi onemogućavaju SIPA-i da obavlja svoje nadležnosti na području RS-a, što predstavlja rizik za sigurnost cijele države.
Ovi razvojni događaji mogu biti okidač za pojedine evropske zemlje da uvedu sankcije ne samo pojedincima u RS-u, već i entitetu kao cjelini. Takve sankcije bi mogle imati ozbiljne posljedice po finansijske tokove, što bi se odrazilo na sve građane Republike Srpske.
