Vijeće Evropske unije je danas usvojilo odluku i uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija za ljudska prava.
Po prvi put, EU će imati okvir koji će joj omogućiti da cilja na pojedince, entitete i tijela – uključujući državne i nedržavne aktere – odgovorne za, uključene u ili povezane sa ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava širom svijeta, bez obzira gdje su se dogodili.
Takve restriktivne mjere predviđat će zabranu putovanja koja se odnosi na pojedince i zamrzavanje sredstava koja se odnose i na pojedince i na entitete.
Pored toga, osobama i entitetima u EU zabranit će se stavljanje sredstava na raspolaganje onima koji su na popisu, bilo direktno ili indirektno.
Okvir ciljanih restriktivnih mjera odnosi se na djela poput genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ozbiljnih kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava (npr. mučenja, ropstva, vansudskih ubistava, samovoljnih hapšenja ili pritvora). Ostala kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava takođe mogu potpasti pod djelokrug sankcijskog režima ako su ta kršenja ili zloupotrebe široko rasprostranjena, sistematična ili na drugi način ozbiljno zabrinjavaju u pogledu ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđenih Ugovorom (član 21 TEU).
Treba naglasiti.da ova odluka vrijedi i za pojedince i grupe ili establišmente iz BiH ukoliko se ustanovi da krše ljudska prava. Zanimljivo je da ova odluka dolazi nakon nedavne najave visokog predstavnika u BiH Valentima Inzka koji je najavio sankcije Miloradu Dodiku ukoliko se ne ukloni ploča s imenom zločinca Radovana Karadžića u studentskom domu na Palama.
Vijeće će, na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostaviti, pregledati i izmijeniti listu sankcija. Današnja odluka naglašava da promocija i zaštita ljudskih prava ostaju kamen temeljac i prioritet vanjskog djelovanja EU i odražava odlučnost EU da se pozabavi ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava.
Izvor: fokus.ba
