Revizori Europske unije su zaključili da se stotine miliona eura koje je blok uložio u šest zemalja zapadnog Balkana za poboljšanje vladavine prava jednostavno nije isplatilo, navodi AP u tekstu objavljenom u ponedjeljak.
Izvještaj Evropskog revizorskog suda (ECA), koji je objavljen u ponedjeljak pokazuje da zemlje i dalje pokazuju nedostatak posvećenosti u rješavanju bilo čega, počevši od široko rasprostranjene korupcije do uplitanja države u sudstvo, a što bi im pomoglo na putu ka članstvu u EU koje toliko priželjkuju.
Kako su I same suočene sa bezbroj problema, 27 članica EU odugovlače se da prigrle Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i približe ih članstvu. Istovremeno uticaj Kine i Rusije se povećao u nestabilnom regionu.
“Podrška Europske unije vladavini prava u zapadnom Balkanu očito nije uspjela u donošenju sveobuhvatnih promjena”, rekao je Juhan Parts koji je napisao navedeni izvještaj.
Europski revizorski sud je u 52 strane decidno naveo koliko se malo postiglo sa navedenih 700 miliona eura pomoći za reformu institucija u periodu od 2014 do 2020. U protekle 2 decenije ovaj iznos je još i veći jer se pomagalo državama da prevaziđu period ‘komunističke vladavine’, rata, unutrašnjih previranja te polaganju temelja za zapadnu demokratiju.
U izvještaju se navodi da je EU često koristila previše šargarepu, a nedovoljno štap jer ulaganja u projekte nisu imala utjecaja na cjelokupno društvo.
“EU je previše rijetko koristila mogućnost obustavljanja pomoći ako korisnik ne poštuje osnovne principe demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava”, navodi se u saopćenju ECA.
Čak i ako je u izvještaju naveden “neki pozitivni nedavni razvoj događaja, uglavnom u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji”, naglašeno je da je “(EU podrška) imala ograničen ukupni utjecaj na unapređenje temeljne uloge zakonskih reformi zbog nedovoljne političke volje”.
Dodaje se kako su veliki problemi u državama i dalje povezani sa nezavisnošću pravosuđa, koncentracijom moći, političkim uplitanjem i korupcijom.
Ako bilo koja država želi da postane članica, mora se obavezati na hiljade pravila i propisa koji se već koriste u bloku. Tokom podnošenja zahtjeva za članstvo, o njima se pregovara u posebnim poglavljima koja uključuju poštovanje vladavine prava i demokratskih standarda, slobodu medija i nezavisnost pravosuđa, te provođenje društveno-ekonomskih reformi.
Studija, sa svojim često oštrim kritikama, dolazi u trenutku kada je zamah proširenja EU zaustavljen, kako zbog toga što sadašnje članice previše nezainteresovane za isto u vremenu straha od pandemije, tako i zbog toga što su autoritarne politike sve jače u pojedinim vladama u regijonu.
Mogućnost članstva bila je moćna pokretačka snaga za reforme na Balkanu otkako se bivša Jugoslavija raspala u rat početkom 1990-ih. Hrvatska i Slovenija su se pridružile, ali se EU nije širila od 2013, zaključuje AP.
