Ogromne količine smeća završile su u moru, pa su su ih talasi i morske struje donijeli do hrvatskog dijela Jadrana
Smeće mahom sa albanskog i crnogorskog podneblja čitave zime zatrpavalo je plaže u Dalmaciji, a zbog kišnog proljeća i visokog vodostaja nekoliko većih rijeka u Albaniji i Crnoj Gori zagađenje je sada poprimilo dramatične razmjere.
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10156458246099695&set=a.10151605688344695.1073741826.725204694&type=3&theater
Ogromne količine smeća završile su u moru, pa su su ih talasi i morske struje donijeli do hrvatskog dijela Jadrana. Prizori koji su ovih dana snimljeni u uvali Stiniva na ostrvu Vis, koja je 2016. godine proglašena za najljepšu plažu u Evropi, malo je reći da su šokantni, piše Dalmacija danas.
– To je trebalo da bude prvo kupanje u sezoni, ali kad na tri naljepše viške plaže vidiš toliko smeća, planovi se mijenjaju. Plastika u moru je postala ekocid. Na Stinivi je juče jedna mama sa dvije djevojčice spakovala čak 40 punih vreća smeća. Pomogli smo joj, ali ostalo je smeća za barem još 10-20 vreća! Pri čišćenju smo pronašli nekoliko epruveta punih krvi, igle. Nije mi jasno kakav je to medicinski otpad i zašto je dospio ovamo. Nisam želio ni da fotografišem takve prizore jer bi se ljudi prestrašili – rekao je dr.sc. Robert Pašičko s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu koji zadnjih dana boravi na Visu.
– U Hrvatskoj postoje ljudi koji sanjaju bušenje Jadrana i elektrane na ugalj. Zaista nam u ovim okolnostima nedostaju brojni pozitivni ljudi jer samo nas oni mogu spasiti da se ne pretvorimo u jedno ogromno smetlište. Zar je moguće da je čistoća viških plaža spala na dobru volju mame sa djecom? Samo na plažama Visa danas bi se moglo skupiti nekoliko hiljada vreća smeća sa plaža.
A kakvo je stanje tek širom na Jadrana i šta je sa plastikom koja je prekrila morsko dno i koja postepeno ulazi u ribu koju jedemo? – zapitao se Pašičko koji je sa studentima fakulteta učestvovao u akciji čišćenja plaže i zaključio kako ‘ako se ne stvori samoorganizovani pokret, nemamo šanse protiv ovog problema”.
Izvor: Buka
