U Tuzlanskom kantonu od početka epidemije do danas registriran je 81 slučaj zaraze koronavirusom, a među njima su i 24 zdravstvena radnika. Stručnjaci navode da je u ovoj regiji epidemiološka situacija za sada pod kontrolom, a s dr. Jasminom Brkić-Džambić iz Zavoda za javno zdravstvo TK razgovarali smo o svim aktuelnim epidemiološkim segmentima koji se vezuju za SARS-CoV-2.
Hospitalizirano je ukupno 25 pacijenata, a pozitivno je da niko od njih nije priključen na respirator. Lijepa vijest je i ta da su četiri prvozaražena pacijenta oporavljena te su pušteni u kućnu izolaciju.
Zbog svega navedenog, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo TK Jasmina Brkić-Džambić u razgovoru za Klix.ba ocjenjuje da je epidemiološka situacija za sada pod kontrolom u najmnogoljudnijem kantonu u FBiH.
Govoreći o osam aktivnih klastera, ona navodi da epidemiološko istraživanje koje provode za svaki od njih može ih dovesti do pojedinačne epidemiološke slike.
“Za ove manje klastere imamo jasnu sliku o tome kako su počeli i u kom pravcu se šire. Problem s ovim većim klasterima je taj što se oni vezuju za zdravstvene ustanove u kojima su počeli, mi smo otkrili prve slučajeve, ali daljim istraživanjem potrebno je utvrditi izvor zaraze. Ipak, brzim djelovanjem i adekvatnim mjerama i ovi klasteri su stavljeni pod kontrolu, tako da epidemiološka situacija na našem kantonu ne odstupa od one koju smo predvidjeli”, kaže Brkić-Džambić.
Važan pronalazak nulte osobe, lokalna transmisija zastupljena u TK
U borbi s koronavirusom veoma je bitno pronaći nultu osobu jer od nje sve i polazi.
“Sljedeći korak podrazumijeva pravilno uzetu epidemiološku anamnezu, istražiti prve kontakte te osobe i staviti ih pod nadzor, jer na taj način ćemo moći kontrolisati eventualno dalje širenje bolesti. Naravno da na našem kantonu imamo klastere koji su ostali zatvoreni u krugu prvih kontakata nulte osobe, dakle nije došlo do daljeg širenja bolesti u populaciji. A sve opet zahvaljujući tim osobama koje su shvatile u kakvu opasnost mogu dovesti sebe, svoje najbliže, ali i širu zajednicu. Veoma je važna lična odgovornost osoba koje su u izolaciji, bilo zato što su oboljeli, ili što su bili u kontaktu sa oboljelim”, naglašava epidemiologinja.
Lokalna transmisija je ono čega se svi boje, ali ona je, nažalost, neminovna i to se upravo i dogodilo u Tuzlanskom kantonu.
“Na našem kantonu prvi put pojavljuju se zaražene osobe koje nisu direktni kontakti do sada utvrđenih slučajeva, što znači da se radi o lokalnoj transmisiji. U toj situaciji veoma je važno pridržavati se mjera prevencije kao i poštovati naredbe i preporuke kriznih štabova kako bi se broj novih slučajeva sveo na minimum”, kaže Brkić-Džambić.
Teško je izbjeći prodor virusa u zdravstveni sistem
Jedan od najlošijih scenarija je i ulazak virusa u zdravstvene ustanove. U cilju smanjenja ove mogućnosti u Tuzlanskom kantonu uvedene su mnoge mjere, poput otkazivanja specijalističko-konsultivnih pregleda, formiranja trijažnih punktova na ulazu u zdravstvene ustanove, formiranje mobilnih timova za pregled osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom i slično. Međutim, koronavirus je ipak prvobitno ušao u Medicinski institut Bayer, a potom i Univerzitetski klinički centar (UKC) u Tuzli.
“Nažalost, virus je ušao u zdravstveni sistem i sada imamo situaciju da nam je jedna cijela zdravstvena ustanova ‘pala’, a da se istovremeno i u drugim zdravstvenim ustanovama pojavljuju pozitivni slučajevi te da nam ispadaju iz funkcije pojedina odjeljenja i klinike. Naravno da je i uz sve preduzete mjere veoma teško izbjeći takvu situaciju, jer zdravstvene ustanove su mjesta gdje dolaze bolesni ljudi koji, ne tako rijetko, ne žele reći pravu istinu o tome da li su boravili u zaraženim područjima. Često se dešava, što je naravno pogrešno, da se ljudi stigmatiziraju, jer dolaze iz sredine gdje postoji veliki broj oboljelih od COVID-a, oni traže pomoć za svoj zdravstveni problem, ali nažalost pomoć im biva uskraćena, što zbog nedostatka opreme, što zbog straha i u svemu tome pacijentu je lakše reći da nije nigdje išao jer će na taj način riješiti svoj problem i biti pregledan. U suprotnom će upasti u zamku iz koje će teško izaći”, dodaje Brkić-Džambić.
Zdravstveni radnici su prva linija odbrane i najviše su izloženi mogućoj zarazi. Kako bi spriječili pad zdravstvenog sistema, naša sagovornica naglašava da je potrebno da pacijenti budu iskreni pri davanju epidemioloških podataka, jer samo na taj način nadležni mogu zdravstveni sistem zaštititi i spriječiti ulazak virusa u zdravstvenu ustanovu.
“Stanje u UKC-u Tuzla nije ništa drugačije nego u nekom drugom kliničkom centru na području naše zemlje, ali i šire. Kao što sam i rekla, u zdravstvene ustanove dolaze bolesni ljudi, tako da i ovo što se sada dešava u UKC-u, nije posljedica nemara jedne zdravstvene ustanove. Možemo biti sretni zbog brze reakcije UKC-a, jer zahvaljujući njoj sve je odrađeno na vrijeme, svi bliski kontakti osoba za koje je potvrđeno da su pozitivni na COVID-19 su stavljene pod nadzor i UKC je nastavio sa nesmetanim radom”, pojašnjava Brkić-Džambić.
S obzirom na to da se radi o novom virusu i novoj bolesti, naša sagovornica navodi da epidemiolozi moraju biti u stalnoj pripravnosti, ali i na oprezu.
“Veoma je važno svakodnevno pratiti informacije sa terena, informacije Svjetske zdravstvene organizacije, preporuke Evropskog centra za kontrolu i sprečavanje zaraza, jer u svemu ovome veoma je važno hitno odreagovati i prilagoditi mjere svakoj novonastaloj situaciji. Znamo da se virus prenosi direktnim kontaktom, respiratornim kapljicama koje nastaju prilikom kašljanja, kihanja te dodirivanjem kontaminiranih površina. Nije poznato koliko dugo virus preživljava na površinama, ali ga jednostavni dezificijensi mogu ubiti, stoga je veoma važno pojačati higijenske mjere, redovno prati ruke vodom i sapunom, prilikom kašljanja i kihanja, pokrijte nos i usta laktom, ili maramicom te izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju respiratorne simptome”, savjetuje naša sagovornica.
Usložnjavanje epidemiološke situacije
Za izmjenu odluke koju je donio Federalni krizni štab civilne zaštite, a odnosi se na dozvolu kretanja starijim od 65 godina u periodu od 8 do 12 sati, naša sagovornica kaže da je sama po sebi teška, ali je kao takvu treba poštovati i sprovoditi.
“Mi moramo biti svjesni činjenice da će se epidemiološka situacija u Tuzlanskom kantonu iz dana u dan usložnjavati, stoga je veoma važno da u ovoj cijeloj priči pratimo preporuke stručnjaka, da se ne izlažemo nepotrebnom riziku od zaraze koronavirusom, a sve to opet u cilju zaštite građana ovoga kantona od teških posljedica do kojih može dovesti nepromišljenja odluka”, nastavlja Brkić-Džambić.
S druge strane, ona navodi da su krizni štabovi sve ostale naredbe donijeli u cilju sprečavanja širenja zaraze. Ukoliko građani budu poštovali preporučene mjere Svjetske zdravstvene organizacije i naredbe kriznih štabova, neće biti potrebno uvoditi neke rigoroznije mjere.
“Nažalost, iz dosad viđenog, mnogi ne poštuju ni mjere kućne izolacije, tako da sam ja lično za to da nam se u narednom periodu uvedu i nove rigoroznije mjere. Pomoć građana je veoma važna. Ukoliko oni budu poštovali mjere koje su donesene, ne bi trebali imati mnogo novozaraženih. Apelujemo na sve njih da ostanu kod kuće, da pojačaju higijenske mjere, da kontakte svedu na minimum, da ne dolaze u zdravstvene ustanove prije nego što se najave telefonom i da zdravstvenom osoblju daju tačne podatke o mogućem kontaktu sa osobama pozitivnim na koronavirus”, potcrtava Brkić-Džambić.
Koga testirati?
Kada je riječ o testiranju na koronavirus o kojem se svakodnevno priča u javnosti, naša sagovornica kaže da za to postoje indikacije koje moraju biti ispunjene.
“Te indikacije obuhvataju i pozitivnu kliničku sliku i epidemiološku povezanost. Do sada su testirane sve osobe kod kojih je bilo indicirano testiranje. Testiranjem su obuhvaćeni i prvi kontakti pozitivnih osoba, kao i zdravstveni radnici jer su oni najizloženiji mogućoj zarazi. Moramo naglasiti da masovno testiranje ne bi dalo potpuno realnu sliku budući da je potrebno određeno vrijeme da se virus u organizmu replicira i iz tog razloga se testiranje radi prema indikacijama. Treba uzeti dobru epidemiološku anamnezu i na osnovu nje procijeniti kad je pravo vrijeme za testiranje”, kaže ona.
Na naše pitanje kada bi se Tuzlanski kanton mogao naći na vrhuncu epidemije te kakve su epidemiološke prognoze, Brkić-Džambić kaže da niko sa sigurnošću ne može reći šta nas čeka u narednom periodu.
“Potrebno je da sve zdravstvene ustanove i pojedinci ulože svoj maksimum u cilju sprečavanja širenja zaraze. Moramo biti usmjereni ka dobroj kontroli postojećih i pravovremenom otkrivanju mogućih novih klastera kako bi na vrijeme sve kontakte stavili pod zdravstveni nadzor i na taj način prevenirali masovno oboljevanje. Zato molim građane da budu odgovorni i prema sebi i prema drugima, da poštuju sve naredbe i preporuke koje nam dolaze od kriznih štabova, jer samo odgovornim ponašanjem možemo spriječiti dalje širenje ove bolesti”, riječi su kojima Brkić-Džambić zaključuje razgovor za Klix.ba.
