Sve veći broj zemalja Evropske unije zabranjuje korištenje crnih amalgamskih plombi u stomatološkim intervencijama.
Prošle sedmice to je učinila i Nacionalna zdravstvena služba (NHS) Velike Britanije koja je izdala direktivu zubarima da moraju prestati stavljati crne plombe djeci mlađoj od 15 godina, trudnicama i dojiljama.
Upotreba amalgamskih, ili “živinih” plombi, kako se obično nazivaju, već decenijama ne prestaje izazivati kontroverze u stručnoj javnosti.
Živini ispuni za plombe koriste se još od polovine 19. stoljeća, a sastoje se od četiri vrste metala: žive, srebra, bakra i kositra, s tim da je živa ujedno i najtoksičniji element od ova četiri i zastupljena je u najvećem procentu – više od polovine ukupne težine ispuna zauzima živa, piše “Faktor“.
Većina stomatologa zastupa stav da je korištenje amalgamskih plombi potpuno sigurno te da količina žive koju one sadrže ne može utjecati štetno na ljudski organizam. Sa druge strane, brojne studije pokazale su da što duže stoje u ustima, amalgamske plombe ispuštaju živina isparenja koja mogu djelovati toksično. Toksično isparavanje žive sa površine plombe javlja se najviše kada peremo zube i jedemo, ili kod osoba koje škrguću zubima u snu. Isparavanje žive moguće je i kod oštećenih i napuklih plombi.
Bezopasna živa ili ozbiljan rizik za zdravlje
Depresija, umor, glavobolje, anksioznost, probavni i kardiovaskularni problemi, samo su neki od simptoma koji se mogu javiti ako imate crne plombe duže vrijeme u zubima, tvrde pojedini naučnici. Neki čak zastupaju i teze da je konvencionalna stomatologija uveliko doprinijela porastu hroničnog umora, emocionalne nestabilnosti, depresije, multiplaskleroze, Alzheimerove bolesti, pa čak i karcinoma među općom populacijom.
Kod svakog unošenja metala u usta, zbog prisustva pljuvačke, može doći do oslobađanja metalnih jona u usnoj šupljini, kaže dr. Ilvana Pinjo Vodopić, specijalista stomatološke protetike.
– U našoj praksi starije generacije doktora zaklinju se da su amalgamske plombe najbolji materijal za bočne zube koji trpe jači pritisak. Te plombe koristili su i naši roditelji, a nisam čula za slučaj da se neko otrovao živom. Ipak, mlađe generacije ljekara smatraju ih štetnim. Kod amalgamskih plombi vremenom može doći do širenja i do lomljenja krunice zuba i to je glavni nedostatak. Kompozitni materijali su estetski mnogo prihvatljiviji, zbog čega ih pacijenti i više traže – kaže dr. Ilvana Pinjo Vodopić.
Prema smjernicama Evropske unije, amalgamske plombe bi se do 2030. godine trebale prestati koristiti u potpunosti. Još prije dvije godine EU je izdala smjernice prema kojima se živini ispuni ne smiju koristiti u ranjivim grupama u koje spadaju djeca, trudnice i dojilje, izuzev u slučajevima kada je to neophodno (težak pristup zubu). Sigurnosnim procjenama utvrđeno je da devet ili više amalgamskih plombi u ustima može povećati nivo žive u tijelu i do 87 posto.
Pojedine zemlje, poput Norveške, Švedske, Njemačke i Danske, već su zabranile ili znatno smanjile njihovu upotrebu ne samo zbog mogućih štetnih posljedica za ljude, već i zbog štetnosti žive iz uklonjenih amalgamskih ispuna na okoliš.
U Bosni i Hercegovini, međutim, ove plombe i dalje se veoma često koriste. Stomatolozi kao njihovu prednost nad bijelim plombama navode znatno veću izdržljivost i dugotrajnost, a i jeftinije su, pa se stoga uglavnom upotrebljavaju u stomatološkim intervencijama koje pokrivaju zavodi zdravstvenog osiguranja.
Materijali sumnjivog porijekla
Predsjednik Stomatološke komore Federacije BiH dr. Mirsad Tokić kaže da su amalgamske plombe vrlo postojane, te da je živa koja je vezana u sastavu legure potpuno neškodljiva.
– Taj trend uklanjanja amalgamskih plombi zbog navodne štetnosti žive prvo se pojavio u nordijskim zemljama. Pa su onda oni uklonili svima amalgamske plombe, da bi se potom utvrdilo da živa i nije tako štetna kao što se mislilo, pa ih sada opet uvode “na mala vrata”… Što se tiče Evropske unije, oni, naravno, rade sve kako bi pokazali narodu da štite njihovo zdravlje, da rade na preventivi, itd. Vjerovatno ćemo i mi u skladu sa tim smjernicama EU u jednom trenutku morati ograničiti upotrebu amalgama, u smislu da se takve plombe neće moći stavljati djeci i slično… Metalne plombe mogu proizvoditi neke slabe struje koje mogu, recimo, utjecati na ljude sa ugrađenim pejsmejkerima, pa i o tome treba voditi računa – objašnjava dr. Tokić.
Savremeni, bijeli materijali koji se danas koriste za plombe estetski jesu bolje rješenje, ali na našem tržištu se svašta pojavljuje, ističe Tokić.
– Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je propisala tačno koji se bijeli ispuni mogu koristiti i većina stomatologa se toga pridržava. Međutim, sa istoka dolaze neprovjereni materijali, bez certifikata, koji su cijenama jako pristupačni i to se ugrađuje bez ikakve kontrole. Prema mom mišljenju, bolje je ugrađivati certificirani amalgam, nego nekakve plombe sumnjivog porijekla, za koje ne znate tačno ni kakav im je sastav – zaključuje dr. Mirsad Tokić.
Haber.ba
