Nekoliko je dilema koje još nisu razjašnjenje a tiču se novog Zakona o PDV-u.
Treba li ostati jedinstvena stopa od 17 posto, ili je možda treba povećati, kao u Hrvatskoj, gdje je 25 posto, ili treba uvesti diferenciranu stopu za pojedine robe i usluge, kao što je to u većini europskih zemalja.
Poslovna zajednica ima još jedan zahtjev, a to je da se PDV plaća do 20. u mjesecu, a ne do desetog kao do sada. To im je, kažu, predstavljalo veliko financijsko opterećenje. Izmjene Zakona o PDV-u godinama su u sferi polemika. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegetija je taksativno naveo i tu zadaću u svom ekspozeu, ali nije ulazio u detalje oko eventualnog povećanja stope. No, premijer Republike Srpske je konkretan. Traži diferenciranu stopu PDV-a.
Zašto se teško donose odluke o promjeni Zakona o PDV-u? Zato što se od indirektnih poreza pune svi budžeti u zemlji. Samo prošle godine je prikupljeno 8 milijardi maraka.
Evo koliko si izvršne vlasti ovisne o tom novcu:
Budžet institucija BiH 2019. iznosio je 966 miiona maraka. Od toga, od indirektnih poreza je napunjen sa 750 miliona. Prema, tome, bez PDV-a, nema ni plaća zaposlenima u državnoj službi. Skoro polovica prihoda entitetske blagajne Republike Srpske ove godine otpada na indirektne poreze. Od skoro tri milijarde očekivanih prihoda, 1,4 milijarde je od PDV-a i akciza. Penzije, plaće, infrastruktura, vraćanje kredita. Sve se to financira, u najvećoj mjeri, od prikupljenog PDV-a.
Milijardu i 600 miliona maraka Federacija BiH očekuje u svom proračunu u ovoj godini, a ovaj entitet planira da 2020. raspolaže sa ukupno 3,7 milijardi maraka ukupnih prihoda od poreza. Sada imamo različita viđenja o tomu kako izmijeniti Zakon o PDV-u. Ekonomisti su protiv povećanja jedinstvene stope, jer bi to, ističu, ugrozilo egzistenciju građana. A procedura je sljedeća. Prvo se o novom Zakonu moraju dogovoriti u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Tamo sjede ministri financija države i entiteta. Istodobno se otvara i javna rasprava. Nakon toga, zakon ide na usvajanje u Vijeće ministara i u konačnici u parlamentarnu proceduru.
Pošto je mnogo nejasnoća oko toga po kojoj stopi ćemo plaćati PDV ubuduće, evo primjera iz Hrvatske. U ovoj članici Europske unije osnovna stopa iznosi 25 posto. Međutim, po sniženoj stopi od 5 posto oporezovani su mlijeko, knjige i udžbenici, lijekovi, medicinska oprema, kinoulaznice, novine i znanstveni časopisi. Po sniženoj stopi od 13 posto oporezuju se i usluge smještaja, jestivo ulje, dječije sjedalice, pelene i hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte, isporuka struje i još čitava lista roba i usluga.
Otkako se naplaćuje PDV u našoj zemlji, građani Bosne i Hercegovine plaćaju 17 posto PDV-a na sve robe i usluge, od osnovnih životnih namirnica do luksuza.
Izvor: N1
