BiHIzdvojeni članakRegionTehnologijaZanimljivosti i zabava

Digitalizacija i regulativa preduvjeti za razvoj biomedicinskog inženjeringa u BiH

Biomedicinski inženjering igra ključnu ulogu u unapređenju zdravstvene zaštite i poboljšanju kvaliteta života pacijenata širom svijeta. Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Kina i Japan su zemlje koje prednjače u razvoju i primjeni biomedicinskog inženjeringa. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potencijal za razvoj ove oblasti postoji posebno zahvaljujući interesu mladih talenata i akademskih i istraživačkih institucija.

Biomedicinski inženjering je multidisciplinarna oblast koja se bavi primjenom principa i tehnika inženjeringa u medicinskim i biološkim sistemima. Ovo interdisciplinarno područje fokusira se na razvoj medicinskih uređaja, softverskih aplikacija, dijagnostičkih metoda i terapija s ciljem poboljšanja dijagnoza, liječenja i praćenja pacijenata, uz pažljivo vođenje ekološke održivosti. Počeci razvoja biomedicinskog inženjeringa datiraju iz 1940-ih i 1950-ih godina, kada su razvijeni prvi hemodijalizatori i srčani pacemakeri, postavljajući temelje za razvoj biomedicinskih uređaja. Tokom decenija, biomedicinski inženjering je doveo do mnogih revolucionarnih dostignuća u oblasti medicinske njege i liječenja. Neki od tih primjera uključuju pacemakere, MRI i CT skenere, 3D printanje u medicini, genetsku terapiju, robotiku u hirurgiji, implantabilne uređaje za sluh itd.

Možda će Vas zanimati i:

Bosna i Hercegovina ima izuzetnog potencijala za razvoj biomedicinskog inženjeringa. Značajan iskorak u razvoju ove oblasti desio se 2014. godine, kada je osnovano Društvo za medicinski i biološki inženjering, koje je veoma brzo svojim aktivnostima steklo međunarodnu prepoznatljivost te je uključeno u članstva organizacija IFMBE, EAMBES i ACCE.

“Značajan faktor u razvoju ove oblasti je svakako i interes koji postoji među mladim talentima i akademskim i istraživačkim institucijama za unapređenje biomedicinskog inženjeringa u BiH”, za Bloomberg Adriju kaže dr. Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta za biomedicinski inženjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju u BiH kao prvog privatnog naučnoistraživačkog instituta.

Timovi mladih naučnika i istraživača već sada rade na projektima, kaže Gurbeta Pokvić/Licencirane fotografije
Timovi mladih naučnika i istraživača već sada rade na projektima, kaže Gurbeta Pokvić/Licencirane fotografije

Na samom početku rada Verlab Institut je ostvario partnerstvo s organizacijama kao što su HelmHoltz i Fraunhofer koje pružaju podršku u realizaciji naučnoistraživačkih projekata iz oblasti vještačke inteligencije, medicinskih uređaja i biomedicinskog inženjeringa.

“Timovi mladih naučnika i istraživača već sada rade na projektima poput prepoznavanja neuroloških poremećaja kod nerođene djece primjenom vještačke inteligencije, na predikciji kvarova medicinskih uređaja na osnovu praćenja performanse uređaja, izradi lokalnih digitalnih blizanaca za modeliranje zagađivača zraka, zemlje i vode i predikciju akcidentalnih situacija i sl.”, ističe Gurbeta Pokvić.

U saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom rade i na projektu izdavanja nove verzije publikacije koja se tiče kompjuterizovanih sistema upravljanja medicinskim uređajima i primjene vještačke inteligencije u ovoj oblasti, što je samo prvi korak ka osnivanju Centra izvrsnosti za medicinske uređaje Svjetske zdravstvene organizacije.

Završena je priprema i odobreno je učešće konzorcija iz BiH u evropskom projektu EuroCC2, gdje su osigurana sredstva za uspostavljanje nacionalnog centra kompetencija za računarstvo visoke performanse, međutim realizacija ovog projekta pričekat će pristup BiH programu Digitalna Europa.

Također, konkretnije aktivnosti usmjerene na podršku ka digitalnoj i zelenoj transformaciji zdravstvenih organizacija realiziraju se kroz projekt digitalnog inovacijskog huba its4Health u okviru projekta EU4DigitalSME, koji zajednički finansiraju Evropska unija i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ).

“Za unapređenje zdravstvenog sektora u BiH neophodno je ubrzano raditi na dva paralelna procesa: s jedne strane implementacija sistema upravljanja kvalitetom, a s druge strane digitalizacija. Samo na ovaj način možemo govoriti o standardiziranom prikupljanju podataka koji su nužni za daljnje inovacije poput sistema za podršku odlučivanju koji se danas već počinju koristiti u zdravstvenim sektorima u svijetu”, ističe Gurbeta Pokvić.

Izvor
bloombergadria

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button