Umjetnost, iako je u većini slučajeva usmjerena da uljepšava ljudima život, itekako zna donijeti i bol. Vodeći škotski umjetnik Peter Howson to zna iz prve ruke.
On je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu boravio kod nas kao oficijelni britanski ratni umjetnik i to iskustvo je ostavilo velikog traga na njegovu ličnost i psihu, piše BBC.
Bio je to njegov lični pakao, jer nakon što se vratio kući, počeo se boriti sa depresijom, anksioznošću, paranojom – ono što su liječnici nazvali mentalnim kolapsom. Završio je siroti čovjek i na psihijatriji. Proveo je dvije godine, a sve zbog onoga čemu je svjedočio u Bosni i Hercegovini, kako su doktori ustanovili kasnije.
Bowie otkupio kontroverzno djelo
Ali, unatoč tim silnim ličnim problemima i savjetima doktora da se ostavi Bosne i posveti podizanju kvaliteta svog života, on se s tim jednostavno nije mogao složiti. Odlučio je opet uroniti u strahote kojima smo i mi sami svjedočili kroz rad na potpuno novom djelu, izloženom prije nekoliko dana u St. Mungo muzeju religioznog života i umjetnosti u Glazgovu. “Masakr u Srebrenici”, kako djelo nosi naziv, biće posuđen pomenutoj ustanovi na tri naredne godine, a donosi sliku na kojoj je umjetnički opisan najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
– Nakon što sam prvi put stigao u Bosnu, vojska me je vodila uokolo i vidio sam mrtva tijela, puste kuće i dva autobusa sa izgorenim tijelima koja su raznijeli iako su u njima još bili putnici, opisuje Howson svoja traumatična iskustva koja su na njega ostavila ogroman trag. Ipak, iako je bio šokiran svime što je vidio, nakon šest mjeseci odlučio se opet vratiti i tada je kreirao kolekciju mračnih i uznemirujućih djela koja su bila izložena u Kraljevskom ratnom muzeju u Londonu 1994. Jedna slika je u svemu tome posebna – zove se Hrvat i Musliman, a prikazuje kako dva vojnika brutalno siluju ženu. Ona je izazvala toliku kontroverzu da je na kraju kupio David Bowie, koji će kasnije postati blizak prijatelj Howsona i veliki zaljubljenik u njegova djela. Bowie je sliku ocijenio “najevokativnijom i najuznemiravajućom slikom ikada”.
– Kada je David Bowie kupio tu sliku, tek onda je krenula masovna kontroverza. Ali, mislim da je to bila dobra stvar jer do tada ljudi nisu imali pojma da se u Bosni dešavaju i sistematična silovanja, kaže umjetnik.
Nakon te izložbe, Howson je ostao razočaran što je muzej izabrao tek šest njegovih manje brutalnih slika za svoju stalnu postavku. Direktor muzeja je tada opravdao svoju odluku time da u kolekciji želi samo slike koje opisuju događaje kojim je umjetnik zaista i svjedočio.
– Bio sam prilično šokiran jer ni Picasso nikada nije svjedočio Guernici pa ju je opet naslikao, potpuno ispravno zaključuje Howson.
Ali, to je bio manji problem u njegovom životu, jer su ga horori iz Bosne i Hercegovine počeli proganjati. Čak mu se i brak sa suprugom Terry, majkom njegove kćerke, raspao jer se protiv psihičkih problema počeo boriti pićem i drogom.
– Mnogo puta sam poželio da nikada nisam ni otišao tamo. Ali, kada racionalno pogledam na sve to, to iskustvo me je promijenilo nabolje na mnogo načina. Prošao sam kroz vlastiti pakao koji je trajao nekoliko godina, ali mislim da su stvari sada mnogo bolje. U prijateljskim sam odnosima sa Terry i mnogo bliži sa kćerkom, priznaje škotski umjetnik.
Kada se uzmu u obzir velike posljedice koje je rat ostavio na njega, nemalo je čudno što se ponovo odlučio suočiti sa svojim demonima i naslikati još jedno djelo koje svoj začetak ima u agresiji. Muzej u Glasgowu mu se inicijalno obratio želeći otkupiti jedno od njegovih postojećih djela, ali on ih jednostavno više nije imao jer su sva sada u privatnim kolekcijama. Ali, nije se mnogo libio od začetka jedne potpuno nove slike.
– To zaista utiče na vas. Opet sam počeo sanjati loše snove kada sam krenuo sa slikanjem “Masakra u Srebrenici”, ali nisu bili baš noćne more, govori.
Genocid se može desiti i danas
A zašto baš Srebrenica? Howson i dalje ističe da je prosto nezamislivo da se nešto takvo kao što je masakr u Srebrenici moglo uopšte desiti, te se nada da će njegova nova slika navesti ljude da vide da život nisu samo površne stvari kao što to većina ljudi misli.
– Morate gledati i na tamnu stranu ljudske prirode. Možemo mi biti dobri koliko hoćete, ali ovo što se desilo u Bosni, navelo me je da mislim da ispod svega možda baš i nismo. Ispod ovog tankog sloja civilizacije su anarhija, krvoproliće, teror i horor, govori Howson i dodaje da se masakr u Srebrenici nije morao desiti.
– Ujedinjene nacije su potpuno podbacile u zaštiti tih ljudi. Ako stvari pređu preko nekog nivoa, ljudi jednostavno izgube razum i počnu činiti lude stvari. To se desilo u Jugoslaviji i može se desiti i ovdje, zaključuje.
Izvor:Oslobodjenje.ba
