“Postoji ta neka negativna predrasuda o religiji, na koju možemo odgovoriti i izrekom da je moguć rat bez religije, ali da nije moguć mir bez religije. Trebamo se posvetiti tom dijelu kapaciteta religija da grade mir. Zato je dobro što imamo saradnju i međureligijski dijalog koji je bitan i koji ne trebamo ni na koji način potcjenjivati. Tema mira u sikiş našim svetim spisima je nešto što treba dodatno proučavati i nas trojica smo se u to uvjerili kada smo počeli razgovarati o zajedničkom magistarskom studiju”, kazao je tokom panela prof. dr Vladislav Topalović, dodajući kako je u današnje vrijeme dodatni problem što je sam pojam mira – koji je itekako bitan – na neki način “potrošen” te kako je sve teže “govoriti o miru i biti shvaćen ozbiljno”.
Govoreći o odgovornosti svakog ponaosob, prof. dr Darko Tomašević je dodao kako bi bilo dobro kada bi svi, od svećenika do vjernika, više slušali ono što je Isus o miru govorio, ali i prakticirao, te se osvrnuo na važnost zajedničkog magistarskog studija u organizacji ova tri fakulteta.
“Ovaj studij je primjer kakav ne možete naći nigdje u svijetu, ne samo među ove tri religije, nego čak ni među hrišćanskim religijama i to je ono gdje mi možemo direktno doprinijeti miru u BiH, kao teološki fakulteti, čitajući na znanstvenoj razini svete knjige i analizirati šta one govore o miru, pomirenju i oprostu. Kroz ovaj studij pokazali smo svijetu da smo mi u BiH došli do točke gdje svatko od nas trojice može stati za istu katedru i govoriti o miru”, kazao je prof. dr Tomašević.
Dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr Zuhdija Hasanović također je istaknuo značaj međureligijskog dijaloga u izgradnji i očuvanju mira:
“Možemo imati različite principe, ali shvatili smo da je važan dijalog, da razgovaramo o svim temama i takve stvari trebamo ohrabrivati. Imao sam priliku biti na raznim mjestima i slušati priče svih, ali bih pohvalio izložbu fotografija “Lično” i javna govorenja žrtava rata, gdje sam prvi put imao priliku na jednom mjestu slušati govorenje ljudi iz sva tri naroda koji su preživjeli patnje logora. Prebacivanje krivice samo na one druge i jednostran pristup ne vode ničemu, svaka bol je bol. Kur’an kaže kako da je Bog htio da svi ljudi budu jedne vjere, on bi ih takve i stvorio, ali on je ipak stvorio različitosti. Bez obzira na različitosti vjere, naroda i svega drugoga, mi smo svi braća i sestre, a neko treba biti krajnje zlonamjeran pa dići ruku na svog brata ili sestru”, kazao je prof. dr Zuhdija Hasanović.
Na Panelu je bilo govora o tome da li je izostanak mira rezultat “pravilne upotrebe” ili prije zloupotrebe religije, ko je taj koji snosi odgovornost za eventualne zloupotrebe, te kako religije mogu najbolje pomoći u situaciji kada je mir već narušen. Bilo je govora i o pojmu mira korištenom u svim religijama, šta znače pojmovi ‘šalom’ ili ‘selam’ koji muslimani pri svakom susretu žele jedan drugome kao i šta je mir Božiji koji se priziva u okviru božićnog pozdrava, liturgije ili mise.
“Ako pogledamo te termine, možemo vidjeti da su ljudi od davnina kroz pozdrav jedan drugome prije zdravlja, sreće ili ljubavi, jedni drugima željeli mir”, kazao je prof. dr Darko Tomašević.
Panel “Teologija-istina-pomirenje: Pojam mira u svetim spisima” održan je uz podršku projekta PRO-Budućnost , u okviru šestog simposiona “Teologija u javnoj sferi”, koji organizuje Centar za filosofiju i teologiju Trebinje.
