Sveta Petka je kod Srba veoma poštovana i slavna svetiteljka koja se smatra zaštitnicom žena, kao i čuvarkom siromašnih i bolesnih. Vernici joj se obraćaju za pomoć kroz molitvu, posebno na današnji dan, tražeći spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Rođena je u gradu Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji krajem 10. vijeka, poticala je iz imućne i pobožne porodice, a prema nekim izvorima porijeklom je Srpkinja. Zamonašila se poslije smrti roditelja u crkvi Svete Sofije u Carigradu, a posle toga je provela godine u pustinji u postu, molitvi i usamljeničkom životu. Prema predanju, u snu joj se javio anđeo i uputio je u otadžbinu da širi vjeru Hristovu.
Njene mošti su prenošene mnogo puta, a na molbu kneginje Milice, počivale su i u Beogradu. Danas se u kapeli Svete Petke nalazi samo njen mali prst.
Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vjera i nacija.
Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da mijese, kuhaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnjev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.
Danas mlade djevojke treba da beru cvijeće i njime ukrase svoj dom kako bi u njemu cijele godine vladala sloga i mir, dok se djevojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Djevojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu vidjeti svoju sudbinu i budućeg muža.
Prema nekim izvorima, Sveta Petka se nalazi na šestom mjestu kao jedna od najvećih slava u Srbiji. Slavska trpeza na dan Svete Petke se ne sklanja do sutradan, a kada svi gosti odu, domaćica bi trebalo da okadi trpezu tri puta kako bi svetica posjetila i blagoslovila njen dom.
Sveta Petka, historijska ličnost svrstana u red svetih, smatra se jednom od najvećih misionarki hrišćanske vere i poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu. Vjeruje se da se na njenom grobu dešavaju čuda, a da je voda koja se obično nalazi pored njenih hramova ljekovita.
Izvor: Žena Blic
