Na tržištu rada potraga je za majstorima. Nedostaje molera, zidara, stolara, keramičara. Upravo su ta zanimanja najtraženija u oglasima. Nerijetko i njihova primanja premašuju primanja visokoobrazovanog kadra, arhitekata, farmaceuta.
Na tržištu rada potraga je za majstorima. Nedostaje molera, zidara, stolara, keramičara. Upravo su ta zanimanja najtraženija u oglasima. Nerijetko i njihova primanja premašuju primanja visokoobrazovanog kadra, arhitekata, farmaceuta.
Jedan od najvećih proizvođača namještaja u našoj zemlji Suad Ećo do prije 5 godina lahko je dolazio do radne snage, kaže danas je lakše dovesti arhitektu nego stolara.
“Naše neko iskutsvo pokazuje da mi prilično lakše dolazimo do visokoobrazoavanih uposlenika arhitekti do računovođa recimo menadžera, ako imate saradnju sa fakultetima, mladi čim završe date im priliku da mu i raditi, tu nemamo nekih problema, možemo prilično lahko doći do uposlenika i pokazalo se kao dobra praksa. Ono što nedostaje i gdje su problemi jeste za angažman prije svega radnika stručnih zanimanja sa srednjom stručnom spremom, stolari, tapetari, krojači…”, naglasio je Ećo.
Danas se zanat najviše isplati. Tako govore i sljedeći podaci: Plata medicinske sestre u BiH varira od 723 do 1.625 KM. Farmaceuti, mjesečno zarade od 950 do 1.826 KM. Kada tražite kvalitetnog zidara, stolara ili vodoinstalatera, do njega je, gotovo nemoguće doći. A i kada ga pronađete na njegov rad se čeka mjesecima. Plata vodoinstalatera u BiH kreće se i do 1.800 KM. Stolari najviše zarađuju, plata ide i do 2.000 maraka. Zarada konobara u našoj zemlji malo je veća od 1.150 maraka.
Trenutni nedostatak majstora na tržištu rada u BiH – jača njihovu pregovaračku moć, na način da mogu ostvariti izuzetne zarade u ovom trenutnutku, bez obzira na obrazovanje, sindikalno organizovanje ili neke druge faktore uticaja, kažu stručnjaci.
“Slično vrijedi za čitavu profesiju IT sektora razumijevajući da uglavnom zapadne zemlje dosta privlače ovaj tip radne snage, tako da uglavnom odnos ponude i potražnje kratkoročno i dugoročno određuje nečiju platu”, pojasnio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
