Konklava zvanično počinje u Sikstinskoj kapeli nakon što ceremonijalmajstor izgovori poznatu latinsku frazu “extra omnes” (svi napolje)
Danas su sve oči uprte ka Vatikanu, gdje započinje konklava za izbor 267. poglavara Rimokatoličke crkve. U izboru učestvuje 133 kardinala koji su se prethodnog dana smjestili u Domu svete Marte.
Zanimljivo je da se cijeli proces odvija pod velom stroge tajnosti, pa su sve kamere u Vatikanu ugašene još juče.
Prije samog početka konklave, u Bazilici svetog Petra biće održana svečana misa pod nazivom Pro Eligendo Romano Pontifice. Misu će predvoditi dekan Kardinalskog kolegijuma, kardinal Đovani Batista Re (Giovanni), a nakon nje će uslijediti zajednički ručak.
Kardinali će se potom okupiti u Apostolskoj palati, odakle će, uz pjevanje himne “Veni Creator Spiritus”, u svečanoj procesiji krenuti prema Sikstinskoj kapeli. Tamo će položiti zakletvu da će čuvati potpunu tajnu o svemu što se odnosi na izbor rimskog pontifa.
Konklava će zvanično početi u Sikstinskoj kapeli oko 16:30 časova, kada papski ceremonijalmajstor izgovori formulu “extra omnes”, što označava da svi koji nisu dio konklave moraju napustiti prostoriju.
Od kardinala se očekuje da glasaju više puta dnevno dok jedan od kandidata ne osvoji dvotrećinsku većinu plus najmanje jedan glas. Nakon svakog drugog neuspješnog kruga glasanja, listići se spaljuju u peći.
Ako papa nije izabran, spaljivanje listića prati dodatak mješavine kalijum perhlorata, antracena i sumpora, što stvara crni dim koji se pušta kroz dimnjak kapele. Kada se izabere novi papa, koristi se mješavina kalijum hlorata, laktoze i hloroformne smole, koja stvara bijeli dim – znak da je novi papa izabran.
Među favoritima za papinsku službu nalaze se vatikanski državni sekretar Pjetro Parolin, predsjednik Italijanske biskupske konferencije Mateo Cupi iz Bolonje, Peter Turkson iz Gane i Luis Antonio Tagle s Filipina.
Nakon pojave bijelog dima, dekan Kardinalskog kolegijuma pita izabranog kardinala da li prihvata izbor. Ako on pristane, automatski postaje novi papa.
Tada izabrani kardinal bira ime pod kojim će biti poznat. Na primjer, Hose Marija Bergoljo izabrao je ime Franja, dok je Jozef Racinger postao Benedikt XVI, po uzoru na 15 prethodnih papa s istim imenom.
Zatim kardinal protođakon, kao najstariji kardinal đakon, izlazi na glavni balkon bazilike Svetog Petra i proglašava: “Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus papam” (Objavljujem vam veliku radost: Imamo papu).
Novi papa se potom pojavljuje na balkonu u bijeloj papinskoj mantiji i crvenoj liturgijskoj odjeći, te okupljenima na Trgu svetog Petra upućuje prvi blagoslov – Urbi et Orbi – blagoslov gradu Rimu i cijelome svijetu.
Ovo je ključni trenutak u započinjanju papinske službe, kada se novi pontif moli za mir, jedinstvo Crkve i blagostanje čovječanstva, uz davanje posebnog apostolskog blagoslova.
Nakon obraćanja, održava se prva misa koju predvodi novi papa, uz prisustvo kardinala, biskupa, sveštenstva, kao i brojnih vjernika i hodočasnika.
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, završene su nakon svega dva dana. Rimski komitet za javni red i sigurnost najavio je angažman više od 4.000 pripadnika policijskih snaga radi osiguravanja reda tokom ceremonije inauguracije novog pape. Grad očekuje dolazak stotina hiljada turista.
Papa Franjo izabran je 2013. godine nakon dvodnevne konklave. Preminuo je 21. aprila u 89. godini i sahranjen u rimskoj bazilici Santa Marija Mađore.
