Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije, usvojena 2003. godine na Generalnoj skupštini UN-a, postavila je temelje globalne borbe protiv jednog od najraširenijih društvenih problema.
Zbog toga se 9. decembar širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, s ciljem jačanja svijesti o njenim posljedicama i nužnosti zajedničkog djelovanja.
Današnje društvo suočeno je s nizom složenih izazova, sve većom nesigurnošću i izrazitim nejednakostima. Veliki dio tih problema povezan je s korupcijom i privrednim kriminalom, koji iscrpljuju javne resurse, jačaju mreže organiziranog kriminala i potkopavaju institucije koje bi trebale štititi građane. Korupcija prodire u različite sfere života i koči ekonomski, politički i moralni razvoj država, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Savremene tehnologije, posebno umjetna inteligencija i blockchain, otvaraju nove mogućnosti u prepoznavanju i suzbijanju korupcije, ali njihov razvoj mora biti praćen jasnim zaštitnim okvirima kako bi se spriječile zloupotrebe. Mladi ljudi imaju ključnu ulogu u ovoj digitalnoj transformaciji, koristeći svoje znanje i kreativnost za razvoj rješenja koja unapređuju transparentnost, olakšavaju pristup informacijama i omogućavaju sigurnije prijavljivanje nepravilnosti.
Efikasna borba protiv korupcije podrazumijeva i snažnu međunarodnu saradnju. Samo kroz zajedničke napore moguće je suzbiti organizirani kriminal, ograničiti nezakonite finansijske tokove i osigurati odgovorno upravljanje javnim sredstvima. Transparentne institucije omogućavaju dostupnije javne usluge, bolje opremljene obrazovne ustanove i jače povjerenje građana u sistem.
Izgradnja društva zasnovanog na integritetu zahtijeva zajedničko djelovanje vlada, privrede, obrazovnog sektora, civilnog društva i mladih. Samo tako može se stvoriti okruženje u kojem korupcija ne ograničava prilike, ne usporava razvoj i ne narušava povjerenje, već u kojem je odgovorno upravljanje javnim dobrima put ka pravednijoj i sigurnijoj budućnosti.
Stanje korupcije u BiH prema CPI indeksu
Najnoviji podaci o Indeksu percepcije korupcije (CPI) pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje bilježi izrazito nepovoljan trend. Dok zemlje Zapadnog Balkana u prosjeku bilježe neznatan napredak – sa 42,3 poena u 2012. na 43,3 poena u 2024. godini – BiH predstavlja upečatljiv izuzetak. Sa rezultatom od 33 CPI boda u 2024. godini, naša zemlja je u posljednjih dvanaest godina izgubila ukupno devet poena i pala na 114. mjesto od 180 rangiranih država, što je njen najlošiji rezultat otkako se mjeri ovaj indeks.
Takav pad svrstava Bosnu i Hercegovinu među najkorumpiranije zemlje u Evropi. Drugo najlošije mjesto dijeli s Bjelorusijom, dok je najgora pozicija ove godine pripala Rusiji sa svega 22 boda. Rezultat odražava stanje u kojem se formalno zadržavaju demokratske procedure, ali je integritet izbornog sistema ozbiljno narušen. Stranke na vlasti sve otvorenije koriste netransparentno finansiranje kampanja, zloupotrebljavaju javne resurse i manipulišu izborna pravila kroz kupovinu glasova i zastrašivanje birača.
Pravosuđe u BiH ostaje pod snažnim političkim pritiskom, što ograničava sposobnost procesuiranja zloupotreba položaja i drugih oblika korupcije. Istovremeno, nastojanja političkih elita da ograniče rad organizacija civilnog društva, kriminalizacija klevete i sankcioniranje javne kritike stvaraju ambijent u kojem korupcija postaje mehanizam održavanja vlasti.
Iako i druge zemlje regiona bilježe negativne trendove – poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Slovenije – nijedna ne pokazuje tako snažan i kontinuiran pad kao Bosna i Hercegovina. Nasuprot tome, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Hrvatska ostvarile su određeni napredak u jačanju integriteta i borbi protiv korupcije.
