Na današnji dan 1941. godine u Drvaru je izvedena prva ustanička akcija na teritoriji naše zemlje, kojom su narodi i narodnosti BiH započeli oružanu borbu protiv fašističkog okupatora i njegovih saveznika u Drugom svjetskom ratu.
Zbog toga je ovaj datum sve do 1992. godine obilježavan kao veliki praznik u Bosni i Hercegovini, jedan od najznačajnijih datuma u antifašističkoj historiji BiH.
Teško je očekivati da u našoj zemlji bude postignut konsenzus nakon koga će 27. juli ponovo postati državni praznik. Država danas, iako se znamo pohvatili kakko baštinimo antifašističku tradiciju ne obilježava dan, odnosno ne odaje počast onima koji su dali život za slobodu svoje zemlje u borbi protiv fašizma.
Tješimo se da su narodi BiH u sudbinskom trenutku, kada su branili svoj opstanak, bili na pravoj strani historije, kao dio velike antifašističke koalicije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednik.
Obilježavanje 27. jula u Tuzli i Sarajevu
U organizaciji SABNOR-a Tuzla bit će obilježen Dan ustanka naroda i narodnosti BiH u Drugom svjetskom ratu.
Bit će organizirano odavanje počasti palim borcima na Slanoj banji, a potom će biti u Husinu organiziran skup antifašista. Kako je naveo organizator, tamo će biti održan kulturno umjetnički program, narodno veselje uz vojnički grah.
U Sarajevskom kantonu 27. juli bit će obilježen otkrivanjem spomen-obilježja palim borcima na Ivan-Sedlu. Ovaj antifašistički spomenik bio je oštećen, ali je sada, angažiranjem Vlade Kantona Sarajevo, obnovljen i bit će ponovo otvoren 28. jula.
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo istakao je uoči otkrivanja spomenika značaj obilježavanja bitnih datuma iz antifašističke tradicije naše države, “jer smo svjedoci da borba protiv fašizma nije završena”.
