Grupa mladih ljudi iz Tuzle je odlučila da umjesto bacanja u smeće, skuplja limenke od piva i da ih odnesu na reciklažu.
Za skupljenih 500 limenki, imali su 9 kg otpada i za to dobili 9 KM. U poređenju sa susjednom zemljom Hrvatskom, koja već od 2005.godine koristi povratnu naknadu, gdje se za recikliranje svake pojedinačne limenke, plastične i staklene flaše dobija 50 lipa.
Kada se pomnoži zbir skupljenih limenki ove grupe mladih ljudi, sa Hrvatskom povratnom naknadom, umjesto 9 KM, kod njih bi dobili oko 75 KM.
Kako onda motivirati naše ljude koji žele reciklirati otpad, a ujedno i imati koju korist od toga, ako za ovako veliki trud dobiju neku siću?
Zatim smo istražili neke firme koje se bave recikliranjem otpada, a jedna od njih je Firma C.I.B.O.S.
Firma C.I.B.O.S. je najveća firma u oblasti reciklaže metalnog otpada u BiH. Vrše otkup svih sekundarnih sirovina.
Recikliranje otpada u Tuzli od strane firme C.I.B.O.S., bavi se otkupom željeza, limovine, alumijia, bakra.
Njihove cijene otkupljivanja limenki je od 1,00 KM do 1,20 KM po kilogramu. Što se tiče ne-metala, poslovnica u Sarajevu, Zenici i Doboju se bavi tim otkupljivanjem, jer u Tuzli trenutno nisu u toj prostornoj mogućnosti, ali je to u planu u skoroj budućnosti.
Ostale cijene za otkupljivanje su: željezo po kilogramu je 0,30 KM, limovina je 0,26 KM, bakar je 8,00 KM, aluminij se kreće po cijenama od 1,00 KM do 1,20 KM po kilogramu.
“U kompletnoj sistemu, građani učestvuju i do 70 % u donošenju otpada na recikliranje, a za ostale procente 30 % su industrije, čiji se otkup otpada za recikliranje vrši preko njih jer oni otkupljuju od građana, zato što ne mogu svi nama donijeti direktno, ali mi na taj način sakupljamo i uzimamo ono što građani donesu,” rekao je Mirnes Hukić, direktor poslovne jedinice iz Tuzle.
Naša država nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, mnogo je divljih odlagališta,pogotovo je previše plastičnih vrećica “tregerica”.
Da bi pravilno gospodarili otpadom trebalo bi odvajati otpad po vrstama kako bi se olakšala njegova kasnija obrada te sprečavanje stvaranja novog otpada.
Ukoliko niste znali:
- 1 reciklirana limenka može sačuvati energiju dovoljnu za napajanje televizora 3 sata
- 1 reciklirana plastična flaša bi mogla sačuvati energije dovoljne za napajanje sijalice od 60 watti 3 sata
U zapadnim zemljama obično najsiromašniji stanovnici skupljaju plastične boce kako bi ih zamijenili za novac. Njemačka daje jednu od najvećih naknada na svijetu za plastiku i druge posude. Prije više od jedne decenije vlada ih je povećala kako bi učikovitije zaštitila okolinu.
Recikliranjem se smanjuje količina otpada koji završava na deponijama, time se čuvaju prirodni resursi (šume, izvori i zdravo zemljište).
Projekat naplaćivanja povratne naknade svugdje u svijetu se pokazao kao najbolja stimulativna mjera koja građane potiče na odvajanje otpadne ambalaže i njeno vraćanje u trgovine, pa vrijeme je da se ovo pokrene i u našoj državi.
Recikliranjem možemo malim koracima mijenjati svijet oko sebe. Pitanje reciklaže je jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Kvalitet našeg života danas i u budućnosti svakako zavisi od toga kako ćemo postupati sa otpadom kako kao društvo, tako i pojedinci.
