U Federaciji Bosne i Hercegovini oko 11.000 ljudi godišnje umre zbog bolesti koje se mogu povezati sa pušenjem. Zagovarači donošenja zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana očekuju da će se taj trend zaustaviti ukoliko se zakon o zabrani pušenja u javnom prostoru usvoji. Protivnici donošenja zakona kažu da će zabrana pušenja izazvati pad prometa u ugostiteljskim objektima. Primjeri zemalja Evropske unije pokazuju da su efekti potpune zabrane pušenja odlični, jer se konkretno odražavaju na zdravlje ljudi.
Zemlje Evropske unije imaju strogu regulativu kada je u pitanju zabrana pušenja u javnom prostoru. Na nivou Evropske unije postoji direktiva koja uređuje duhansku industriju, kao i preporuke iz 2009. godine, prema kojima su članice uskladile zakone. Osim zabrane pušenja u javnom prostoru, pojedine zemlje su zabranile i elektronske cigareta, kaže Marta Legnaioli iz Odjela za zdravstvo Evropske komisije.
„U razdoblju od 2009. do 2012. godine vidjeli smo da je taj procenat izloženosti dimu od pasivnog pušenja opao sa 46 na 28 posto, što je zaista značajan pad. Ukoliko se na korektan način provedu, zabrane mogu zaista polučiti efekte i koristi koje stanovništvo može odmah vidjeti. Zemlja EU koja nam je dostavila te podatke o efektu na zdravlje ljudi je Italija, a konkretno smanjen je broj srčanih udara“, kaže Marta Legnaioli, iz Odjela za zdravstvo Evropske komisije.
Zabrane mogu zaista polučiti efekte i koristi koje stanovništvo može odmah vidjeti: Marta Legnaioli
U Bosni i Hercegovini, pak, pušenje je najraširenija bolest ovisnosti. Prema istraživanjima Zavoda za javno zdravstvo Federacije, čak 44 posto odraslih osoba konzumira cigarete, dok je 50 posto pasivnih pušača koji borave u zadimljenim prostorijama. Zabrinjavajući je podatak da 13 posto školaraca puši, kaže direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Davor Pehar.
„U Federaciji BiH umire 11.000 ljudi godišnje od bolesti koje se mogu povezati sa pušenjem. Drugim riječima rečeno, svaki dan 30 ljudi, ili – svaki sat spremimo jednog sugrađanina na groblje ili na ahiret, kaže Pehar.
Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje trenutno je u javnoj raspravi u Federaciji BiH. Pojedini građani, poput Jasne Saradžić, zalažu se za donošenje tog zakona.
„Moji roditelji žive iznad jednog ugostiteljskog objekta koji nelegalno služi nargile. Moji roditelji, koji tu žive četrdeset godina, bukvalno se tu guše. Izmjerili smo strašno zagađenje, u samom stanu smo ga mjerili. To je prestrašno. Jedna priča koja traje već tri godine. Ja ne mogu nikome da objasnim da su moji roditelji izloženi dimu i smradu i zagađenju, već tri godine, 24 sata dnevno, 365 dana u godini”, objašnjava Saradžić.
Ne mogu nikome da objasnim da su moji roditelji izloženi dimu i smradu i zagađenju, već tri godine: Jasna Saradžić
Zbog zabrane pušenja najčešće se bune ugostitelji. Očekuju da će zbog toga izgubiti 260 miliona KM godišnje, a procjenjuju da će biti ugroženo 11.000 radnih mjesta.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH kaže da je ovaj prijedlog zakona među najrigoroznijim u Evropi.
„Da neće biti ugrožena radna mjesta u ugostiteljstvu, apsolutno ne stoji. Krenuću od Sarajeva, gdje ima puno malih objekata, sa 20-30 kvadrata, gdje služe samo kafu i čaj. Naša tradicija, navika, ritual jutarnjeg ispijanja kafe bez cigarete je nezamislivo. Zakon kao što je u Austriji, da na vidnom mjestu, na ulazu, istaknuto je da je prostor za pušače i da onaj ko je nepušač nema potrebe da ulazi. Tehnička struka neka propiše koje uslove u prostoru se mora zadovoljiti da bi to mogao biti prostor za pušače”, naglašava Hadžić.
Međutim, prema mišljenju Marte Legnaioli iz Evropske komisije, tamo gdje se ne provede 100 posto zabrana pušenja, već samo djelimično, nema pozitivnih efekata.
„Sve zemlje Evropske unije imaju veoma visoko postavljene standarde. Zaista su tu ljestvicu podigli na visok nivo. Mnogo puta je ovdje spomenut primjer Austrije. Moram napomenuti da će ta zemlja u maju 2018. godine uvesti potpunu zabranu pušenja i u barovima i u restoranima. Članice EU su svjesne da ove politike donose sjajne rezultate za zaštitu zdravlja i za prevenciju pušenja”, kaže Legnaioli.
Arijana Knežević iz Udruženja PROI, kaže da je postoji hitna potreba donošenja zabrane pušenja u javnom prostoru.
„Zakon ima potencijal da spasi samo na godišnjem nivou hiljade života naših građana. Duhanska industrija ovdje ima profitne interese koje planira zaštititi na svaki mogući način, koristeći se različitim taktikama, koje, nažalost, imamo priliku vidjeti i u našoj zemlji. To su obmanjivanje raznih grupa ugostitelja, udruženja za zaštitu prava pušača, do objavljivanja rezultata koji navodno ukazuju na to da će ugostiteljstvo propasti ukoliko dođe do potpune zabrane pušenja u zatvorenim objektima”, smatra Knežević.
Duhanska industrija ovdje ima profitne interese koje planira zaštititi na svaki mogući način: Arijana Knežević
Zakonom o zabrani pušenja predviđene su i novčane kazne. Od 2.000 do 5.000 KM, biće kažnjena osoba koja ne zabrani pušenje u zatvornim objektima. A 100 KM platiće građanin koji puši u zatvorenim prostorima, na radnim mjestima, javnom prijevozu, vlastitom automobilu ako je u njemu maloljetno dijete.
Izvor: RSE
