Ministar vanjskih poslova Igor Crnadak u intervjuu “Jedan” govori i o uvjetima za zajednički nastup političkih partija iz RS-a na državnom nivou, opoziciji u RS-u, zapošljavanju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH tokom ministarskog mandata
Odgovornost za usvajanje Prvog godišnjeg nacionalnog programa za NATO (ANP), moraju preuzeti političke partije koje će formirati Vijeće ministara, ocjenjuje u intervjuu “Jedan” ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak. Intervju je na programu BHT1 večeras u 21.00 sat.
Tri ministra iz RS-a u aktuelnom sastavu Vijeća ministara BiH, kako tvrdi Crnadak, bili su protiv da se na sjednicama Vijeća ministara raspravlja o Prvom godišnjem nacionalom programu, i nisu glasali protiv dokumenta niti protiv sadržaja dokumenta.
“Mi još nismo došli do sadržaja dokumenta. Mislim da bi određene korekcije trebalo da se dese. Suštinski, ANP i aktivacija MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO), međunarodna je obaveza BiH, koju smo preuzeli na način da je Predsjedništvo BiH, uključujući i gospodina Radmanovića kao člana Predsjedništva iz RS-a, jednoglasno sve to podržalo i da su stali iza toga. Danas imamo situaciju da se koalicija okupljena oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predomislila i saopćili su da ne žele MAP iz raloga što je ta odluka stara sedam ili osam godina. Kao neko ko dolazi iz Republike Srpske moram reći da je to, po meni, stav koji je najopasniji upravo po Republiku Srpsku, jer ne možete od nečega odustajati samo zato što je prošlo sedam ili osam godina. Najvažniji dokument za RS je star dvadeset pet godina i zove se Dejtonski sporazum. Šta ako ga neko sada počne osporavati i stavljati i na njega znak pitanja samo zato što je star dvadeset pet godina? Zato smo mi zauzeli poziciju, kada smo vidjeli kakva je zatrovana i ružna atmosfera napravljena, posebno u medijima u Republici Srpskoj, rekli smo da o tome treba da odluči novo Vijeće ministara i da odgovornost preuzmu stranke koje će formirati novo Vijeće ministara”, ocjenjuje Crnadak.
Crnadak tvrdi da su neki političari prije deset godina govorili da je “Radovan Karadžić ratni zločinac i kriminalac koji treba da odgovara pred svojim narodom, a danas su njegovi obožavaoci i sljedbenici”.
Političari, prema njegovoj ocjeni, posebno visoko poziocionirani, ne bi smjeli da ulaze na teren pravosuđa. O formiranju Komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godina, koju je u februaru uspostavila Vlada RS-a, Crnadak smatra da treba vidjeti šta će i kako raditi ta komisija, pa onda donositi zaključke.
“Koja god komisija može da donese neki novi detalj, da baci novo svjetlo na ono što se dešavalo u prošlosti, i da to uradi na nepristrasan način koji će voditi ka definitivnom razjašnjenju svega što se dešavalo u ratu, što bi vodilo ka pomirenju, ima moju podršku. Ne bih govorio o tome prije nego što su počeli da rade. Neka rade, pa ćemo vidjeti šta će biti nove informacije”.
BiH ima šansu da dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji u ovoj godini, ali treba mnogo raditi i, kako kaže Crnadak, ostaviti po strani neke zablude poput one da smo uradili neki specijalno veliki posao i osigurali taj status odgovaranjem na Upitnik Evropske komisije.
“Naš sistem, koliko god je komplikovan i kompleksan po dejtonskoj strukturi, mora pokazati efikasnost. To je ono što zanima naše partnere u Briselu. Ja očekujem da ćemo imati pozitivno mišljenje negdje sredinom godine. Mislim da je realno da to bude objavljeno vrlo brzo nakon evropskih izbora koji će biti u maju, i to će nam otvoriti vrata da do kraja godine dobijemo status kandidata. Međutim, najveći posao zapravo tada počinje”.
Granični sporovi sa susjedima, prvenstveno sa Srbijom, rezultat su nepovjerenja, koje nije utemeljeno, smatra Crnadak. Ministar vanjskih poslova BiH ocjenjuje da bi dogovor između Beograda i Prištine mogao relaksirati situaciju u BiH i regionu.
“Ja mislim da smo mi završena i zatvorena knjiga kada su u pitanju granice, kada su u pitanju nadležnosti, i nas takva jedna stvar ne može ugroziti, zato što su ovdje stvari poznate, nisu uopće upitne, nisu otvorene. Ne vidim razloga zašto bi od toga strahovali ”, smatra Crnadak.
Bosna i Hercegovina još nema Zakon o vanjskim poslovima, a razlog su prema ocjeni ministra Crnatka, opstrukcije pojedinih struktura kojima odgovara ovakvo stanje.
“To pitanje dugo traje. Nekih 15 godina bili su razni pokušaji. Radeći na tome, vidio sam koliko je to teško, jer koliko god pokušavate da detaljnije uvedete neke obaveze i zakonski ih učvrstite, sve je manje interesa za to. Pojedini dijelovi struktura imaju otpor prema tome, i kao da im odgovara stanje u kojem nema previše okvira i restrikcija za neka buduća odlučivanja. Lično sam pokušao da imamo što bolji prijedlog. Ono što danas imamo je Nacrt koji smo ustanovili, koji je prethodni saziv Predsjedništva prihvatio, iako oni nemaju formalnu ulogu u parlamentarnoj proceduri, ali smo ih konsultirali zbog njihove uloge u vanjskoj politici. Nacrt smo otpremili u Vijeće ministara i u ovom trenutku je na mišljenjima u raznim institucijama. Da li će to biti usvojeno, i da li će i ako bude usvojeno ispuniti sva očekivanja, ne znam”, kaže Crnadak.
Ministar vanjskih poslova Igor Crnadak u intervjuu “Jedan” govori i o uvjetima za zajednički nastup političkih partija iz RS-a na državnom nivou, opoziciji u RS-u, zapošljavanju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH tokom ministarskog mandata.
fokus.ba
