Radno vrijeme bi trebalo ograničiti na četiri sata dnevno, mišljenje je mnogih istaknutih stručnjaka
Oni smatraju da mi jednostavno nismo ni mentalno ni fizički sposobni raditi duže od toga.
Teško je da bilo koji čovjek može raditi potpuno koncentriran više od pet sati dnevno, ostatak radnog vremena zahtijeva samo djelić fokusa i svodi se na popunjavanje vremena, navodi se u tekstu Quartza.
Slobodno vrijeme, takozvano “prazno vrijeme”, je zapravo izuzetno važno za nas i za razvijanje naše kreativnosti.
Posebno važi za ljude iznad 40!
Nedavna studija otkrila je i ovo: ljudi stariji od 40 godina rade najbolje kada rade samo tri dana u tjednu!
Istraživači su zaključili da se kognitivna učinkovitost sredovječnih ljudi poboljšala kada su radili do 25 sati tjedno. S druge strane, performanse su se smanjile kada je u tjednu prošlo više od 25 sati rada, zbog utjecaja umora i stresa.
Ova studija, koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3000 australskih muškaraca i 3500 australskih žena čije su radne navike analizirane. Testirala je sposobnost sudionika da glasno pročita riječi i recitira popise brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju.
Zaključeno je da sudionici koji rade 25 sati tjedno najbolje izvode, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih sudionika.
Kao što je istaknuo profesor Colin McKenzie sa Sveučilišta Keio, jedan od tri autora studije:
Mnoge zemlje će povisiti granicu dobi u kojoj se ljudi mogu kvalificirati za početak primanja mirovinskih naknada. To znači da sve više ljudi nastavlja raditi u kasnijim fazama svog života.
Stupanj intelektualne stimulacije može ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač, jer može stimulirati aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije.
Istaknuli smo da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcioniranja kognitivnih funkcija kod sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjoj i starijoj dobi, radni dio vremena mogao biti učinkovit u održavanju kognitivne sposobnosti.”
Razlog zbog kojeg je rad više od 30 sati tjedno štetan za mozak dok je manje sati rada dobro još uvijek nije jasan. McKenzie opisuje rad kao dvosjekli mač. “Dok posao može stimulirati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati tjedno) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”, napominje.
Važno je napomenuti da će se rezultati vjerojatno razlikovati od države do države, ovisno o godišnjim odmorima. Vrlo je teško kontrolirati sve čimbenike koji doprinose konačnim rezultatima takve studije (uključujući i odabir oko radnog vremena i vrste rada), ali svakako se ideja o punom radnom vremenu do starosti od 67 godina čini neprivlačnom.
Glavna poanta je da je rad s punim radnim vremenom vrlo štetan za mozak kod osoba starijih od 40 godina, pa bi vlade to trebale uzeti u obzir i ponovo razmisliti o godini prelaska u mirovinu. U ovom trenutku, američka državna mirovina za osobu rođenu 1989. počinje u dobi od 68 godina, što je štetno za zaposlenika i neproduktivno za poslodavca.
Što vi mislite o tome?
Izvor: atma
