Većina kućnih pomoćnica u Njemačkoj radi na crno. Prema rezultatima studije Instituta za njemačku privredu (IW), između 73 i 85 posto domaćinstava čistačice ili baštovane zapošljava na crno. Na crno najviše rade penzioneri, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije uredu što rade na crno.
“Samo 350.000 od 2,7, do tri miliona čistačica, bebisiterki ili baštovana, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano”, piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW).
Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste, kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative. Enste kaže da trenutno imamo situaciju u kojoj se govori o dvostrukom moralu.
“Građani kritikuju političare da premalo rade protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u vlastitom domaćinstvu kućnim pomogačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti”.
Inače, broj rada na crno u Njemačkoj se osam godina zaredom smanjuje. U međunarodnom poređenju se Njemačka nalazi u sredini. Kada je riječ o SAD ili Švicarskom, onda je Njemačka očito dosta atraktivnija za rad na crno.
Stručnjaci iz Instituta za njemačku privredu navode da se visok broj rada na crno u domaćinstvima može posmatrati kao jedna vrsta izjednačavanja poreske pravde. Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedjeli plaćanje poreza, “mali ljudi” to pokušavaju radom na crno.
Teško je reći koliki su gubici u državnoj kasi zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procjenjuje se da se taj broj kreće između 10,92 i 28,6 milijardi eura.
Izvor: DW
