Lijeva ruka – desni džep, naš narod je davno pojasnio način na koji zapravo funkcionira tehnika džeparoša.
Ova umotvorina se odnosi upravo na njihovu taktiku koja se svodi na skretanje pažnje žrtve.
Timski rad
Džeparoši rade u timu, rjeđe samostalno, u gradskom prijevozu, na autobuskim stanicama, u ambulantama, čekaonicama, zapravo svugdje gdje ima konfuzije i gužve, što je pogodno da se iskoristi da se nesmetano izvuče novčanik, mobitel ili druge dragocjenosti.
Naši novinari istražili su kako funkcionira džeparoška diverzija, a što je slično uigranoj glumačkoj ekipi koja svoju tačku uporno uvježbava. Mnoge ekipe džeparoša kradu i u inozemstvu, a mnogi od njih hapšeni su u Njemačkoj, Španiji, Francuskoj i Italiji. Svi su dobro poznati u BiH, odakle su, nakon što su ispekli zanat, otišli u inozemstvo, gdje haraju.
Blage kazne
Bh. policijske agencije godinama kubure s džeparošima, a posebno zabrinjava činjenica da mogu biti kažnjeni samo do tri godine zatvora te što se tužioci rijetko odlučuju da ih zadrže u pritvoru. Blage kazne ih sokole da nastave sa svojim operacijama, a svakim danom ih je sve više jer stariji kradljivci obučavaju mlade koji brzo stasavaju.
Kantonalni MUP-ovi, FUP te MUP RS džepne krađe tretiraju kao obične krađe prema KZ FBiH, tako da za sada ne postoje statistički podaci o broju džeparenja.
Savjeti iz policije
Od svih profesionalnih kradljivaca džeparoš ima najrazvijeniju tehniku, kažu na zvaničnoj internet-stranici MUP-a KS te savjetuju:
– Budite oprezni jer i najljubazniji saputnik može biti džeparoš
– Odjeću s novcem ili torbicu ne ostavljajte pred otvorenih vrata, prozora vagona ili autobusa
– Ne dopustite da vam u gužvi neko nameće razgovor, gura vas ili vam pomaže
– U kafićima, restoranima i sličnim mjestima ne ostavljate kapute bez nadzora
– Ako ste pokradeni, pretražite bližu okolinu. Možda vam se posreći pa pronađete svoj novčanik, spremite ga u vrećicu i predajte policiji, možda će otkriti korisne tragove
– Uočite li džeparoša kako bježi, pokušajte upamtiti neke pojedinosti i njegove karakteristične tjelesne osobine
Profesor Babo i njegovi učenici
Najveće glavobolje sarajevskim policajcima zadaje džeparoška ekipa Nihada Pardovskog (64) zvanog Babo.
Privođenje Kemala Hrkovića
Pardovski je podučio ekipu svom zanatu. Sada, zajedno s Goranom Prazinom i Kemalom Hrkovićem, ordinira po sarajevskim tramvajima i ulicama. Babina ekipa ima dobro uvježban scenarij na koji su pali brojni građani. Pardovski, koji je naizgled običan stariji gospodin, uglavnom se pretvara da mu je pozlilo.
Prazina na tramvajskom stajalištu s Pardovskim zvanim Babo (u crnom kaputu)
Tada mu u pomoć priskaču Prazina i Hrković, koji koriste gužvu da bi pokrali nedužne građane.
Žene koristio kao mašine za rađanje, a djecu za krađe
Klan Elvisa Salčinovića iz Zenice nekoliko godina je organizirao trgovinu, iskorištavanje i seksualno zlostavljanje, uglavnom maloljetnih osoba romske nacionalnosti, koje su tjerali na prosjačenje i džeparenje u Francuskoj.
Salčinović: Vodio klan za džeparenje
Klan je funkcionirao na način da su žene bile “mašine za rađanje djece”, koja će kasnije postati njegovi radnici na ulici. Članovi su zasnivali vanbračne zajednice s više žena. Salčinović ima 21 dijete s nekoliko žena. Djeca se uglavnom bave krađama po metroima, muzejima. Djeca nose imena Štikla, Viljuška, Kašika i Nož Hamidović. Klan je krao novac koji su putem “Western Uniona” slali u BiH, tačnije, u Zenicu. U BiH su poslali 1.500.000 eura. Žene u klanu su čak novac sakrivale u vaginalni otvor i tako ga prebacivale u BiH.
Mario Rajković građane ojadio za 22.700 maraka
Mario Rajković (46) iz Prijedora počinio je 27 krađa u Banjoj Luci i Bosanskoj Dubici. Hapšen je u akciji “Wallet”. Od 2002. do marta 2016. godine izvršio je ukupno 23 krađe u Prnjavoru i Laktašima, oštetivši građane za najmanje 11.000 maraka.
Rajković: Hapšen u akciji “Wallet”
Iskorištavao je nepažnju građana i ulazio u prostorije raznih ustanova. Krao je torbe i novčanike s ličnim dokumentima. Policija je pronašla dokaze koji ga terete za ukupno 50 krivičnih djela, uglavnom krađa, u kojima je građane oštetio za najmanje 22.700 maraka.
Opljačkao direktoricu radija
Jedan od najvećih džeparoša iz Prijedora, prema riječima krajiške policije, operira po svim gradovima u Unsko-sanskom kantonu. Samo u jednom danu pokupio je novčanike uposlenih u više državnih i javnih institucija.
Novinarka i aktuelna direktorica Radija Bihać Enesa Hrustanović bila je, između ostalih, njegova žrtva. Uzeo joj je novčanik sa stola dok je Hrustanović imala emisiju u studiju. Kamere u radiju otkrile su džeparoša.
Sabaheta Džindo – Kraljica džeparoša
Jedna od najpoznatijih džeparošica je Sabaheta Džindo (55) iz Sjenice, koja je zbog velikog broja krađa širom BiH na pojedinim forumima dobila nadimak Kraljica džeparoša.
Džindo: Krala i van granica BiH
Sabaheta se smatra vještom kradljivicom koja je, pretpostavlja se, ukrala nekoliko hiljada maraka. Džindo je krala artikle i novčanike iz butika na Dobrinji, Ilidži i u Novom Sarajevu.
Džindo (u bijelom mantilu)
Krala je i po Travniku, Trebinju, Banjoj Luci te u Foči. Odlazila je i van granica BiH. Navodno je i u Zagrebu pokrala 13 ljudi.
Bosanski “Čarlijevi anđeli” haraju Evropom
U Londonu su pale džaparošice iz BiH. One su bile članice bande “Čarlijevi anđeli”, koja je godinama ordinirala po metroima. Saida Isović je bila glavna članica ove bande. Nakon hapšenja, ona je priznala prijašnje krađe i poslana je u zatvor na devet mjeseci.
Članice bande
Ovoj grupi, koja je u posljednjih deset godina glavni akter krađa u Londonu, pripada i Ivana Ramić (23). Ona je prošle godine zbog krađe osuđena na 11 mjeseci zatvora. “Čarlijevi anđeli” svoje žrtve pomno su birale i vješto im otimale novac.
Riječ građana
Omer Ćosić
Omer Ćosić: – Smatram da je džeparoše lako uočiti, građani samo moraju biti oprezniji. Ja se, iskreno, ne plašim.
Saud Melunović
Saud Melunović: – Ja se lično ne plašim džeparoša, ali smatram da za osobe slabijeg spola nije baš sigurno, naročito u javnom prijevozu i kasnim satima.
Selim Ajdinović
Selim Ajdinović: – Nekoliko puta su pokušavali da me pokradu. Prošle godine sam baš imao direktni susret s njima, ali ih se ne plašim. Još sam jak.
Idealni tim džeparoša sastoji se od tri člana
Novčanik ide iz ruke u ruku
Idealni tim džeparoša, prema iskusnim istražiteljima džepnih krađa, sastoji se od tri člana.
Jedan od njih je posebno „dobar s prstima“, drugi skreće žrtvinu pažnju na sebe glasnim kašljanjem, zapitkivanjem žrtve ili glumi da je pijan, dok kod trećeg zapravo završi plijen.
SITUACIJA 1
Njihov scenarij se odigrava tako što se prvi nakašlje, posrne da padne ili nešto slično, a pažnja žrtve se fokusira na njega, specijalac s „ljepljivim prstima“ izvlači novčanik i diskretno ga predaje trećem članu ekipe.
Tada čak i da žrtva primijeti onoga ko je izvukao novčanik, on se više ne nalazi kod njega. Nakon toga se sve troje izgube u gužvi, a ”izbunareni” ostaje zbunjeno preturajući džepove.
Onima najvještijima je dovoljno samo nekoliko sekundi da izvedu operaciju.
Shema rada u paru
Meta protiv dva para ruku
Često korišteni način džepne krađe je i takozvani sendvič. Džeparoški par žrtvi prilazi s dvije strane te se lagano pritišću uz nju koristeći gužvu, naprimjer, u tramvaju ili autobusu. U toj situaciji žrtva se nalazi na meti dva para ruku, tako da je teško upratiti s koje strane je pijen izvučen.
SITUACIJA 2
Oni moraju sa žrtvom uspostaviti fizički kontakt, pokušat će kao slučajno da uhvati svoju metu za ruku ili da je zagrli. Većina nepoznatih ljudi nema mnogo razloga da dodiruje ljude oko sebe, tako da i to može biti jedan od pokazatelja da se radi o džeparošu.
Perfidna metoda s vanjskim izgledom
Zgodna žena kao paravan
Također, koriste i svoj fizički izgled da bi bili što manje sumnjivi pri krađama. Nijedan od njih ne želi izgledati kao lopov, tako da odjeća često zavara žrtvu. Lopov može biti gospodin u sakou s aktovkom, mladi momak s naočalama i školskim ruksakom ili pak zgodna žena.
SITUACIJA 3
Veliki broj slučajeva džeparenja su krađe stvari iz tašni, torbi ili kofera, zato što je izvlačenje stvari iz tašne koju nosite u ruci znatno teže osjetiti nego vađenje iste stvari iz džepa. Džeparoši, također, koriste oštre skalpele kojima prerežu jaknu ili torbu da bi izvukli dragocjenosti.
Mostarske džeparošice najaktivnije tokom ljeta
Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona navode da žene romske nacionalnosti po Mostaru operiraju u parovima i grad na Neretvi pohode najčešće u ljetnim mjesecima.
– Riječ je o osobama iz Zagreba i Sarajeva koje su najaktivnije tokom turističke sezone i čija su meta ulice od Franjevačke crkve do ulaza u Stari grad – rekli su nam u policiji.
Mostarske džeparošice
Grupu od četiri džeparošice, koje su zadavale muke i crnogorskoj policiji, a koje su posebno prošlog ljeta bile aktivne u Mostaru, fotografirali su građani i slike ustupili medijima.
Izvor: avaz
