BERLIN – Stranci bi trebali brže dobiti njemačko državljanstvo, ali pod određenim uvjetima. Bundestag je usvojio odgovarajući Nacrt zakona koji predviđa. Šta on sadrži? Njemački parlament Bundestag ovog petka (19. siječnja) usvojio je Nacrt zakona kojim vlada želi omogućiti brže dobivanje njemačkog državljanstva, ali pod određenim uvjetima. Evo glavnih tačaka:
Rok za dobivanje državljanstvaStranci koji žele njemačko državljanstvo trenutno ga mogu dobiti najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj bi rok trebao biti skraćen na pet godina, a kod „posebnih dostignuća u integraciji“, na tri godine. Pod „dostignućima“ se, recimo, podrazumijeva dobro poznavanje njemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili vrlo dobri rezultati u školi ili na radnom mjestu.
Dvojno državljanstvoMigrantkinjama i migrantima ubuduće bi načelno trebalo da bude omogućeno i posjedovanje dvojnog državljanstva. Do sada su podnosioci zahtjeva za dobivanje njemačkog pasoša najprije morali da se odreknu svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljanke i državljane drugih članica EU, kao i Švajcarske, koje već sada mogu imati dva državljanstva.Njemačka Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali da zatraže njemački pasoš, jer su se zbog odricanja od postojećeg državljanstva bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili porodicom koja tamo još uvijek živi.
Njemačko državljanstvo za djecuDjeca roditelja stranaca rođenih u Njemačkoj ubuduće bi trebalo bezuslovno dobiti njemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj u Njemačkoj legalno živi duže od pet godina. Trenutno taj rok iznosi osam godina. Načelno bi djeca rođena u Njemačkoj trebalo dobiti i njemačko državljanstvo svojih roditelja, i trajno bi mogla zadržati oba.
Znanje njemačkog jezikaIpak, brže dobivanje državljanstva i ubuduće bi trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uvjeta. Stranci koji žele dobiti njemački pasoš moraju da podnesu dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika. Izuzeci važe samo za članove porodice, tzv. „gastarbajterske generacije“, koji često u Njemačkoj žive decenijama. Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva, niti test znanja njemačkog jezika.
Troškovi životaUslov za dobivanje državljanstva je i mogućnost migrantkinja i migranata da sami snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove izdržavanja članova obitelji. I od tog pravila bili bi izuzeti „gastarbajteri“ koji su nakon 1947. došli u Njemačku, kao i za nekadašnje tzv. „ugovorne radnike“ iz DDR-a.
Izjašnjavanje za UstavZa dobijanje njemačkog pasoša stranke i stranke će, kao i do sada, morati da se izjasne da poštuju slobodarsko-demokratski osnovni poredak sadržan u njemačkom Osnovnom zakonu (zvanični naziv njemačkog Ustava). U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zagarantovanom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu s „antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmjerene protiv pola ili seksualne orijentacije, ili druge radnje motivisane prezirom prema ljudima“.
Izjašnjavanje protiv antisemitizmaTo izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, trebalo ubuduće da bude prošireno. Pozadina toga su, između ostalog, dio antisemitskih protesta na njemačkim ulicama nakon napada terorističke milicije Hamasa na Izrael. Tako bi ubuduće potražioci njemačkog državljanstva morali izričito da podrže „posebnu istorijsku odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njene posljedice, posebno za zaštitu jevrejskog života“. A zbog ruskog napada na Ukrajinu, posebno će biti upozoreno na „zabranu vođenja napadačkog rata“. Držanje suprotno tim zahtjevima trebalo bi onemogućiti dobijanje njemačkog državljanstva.
Oduzimanje njemačkog državljanstvaOsobama koje potiču iz inozemstva njemački pasoš može da bude oduzet na rok od 10 godina, recimo zbog grube prevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažnog oduzimanja izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.Ako Bundestag usvoji taj Nacrt zakona, on bi mogao stupiti na snagu već u travnju. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj trenutno živi oko 12 milijuna stranih državljana, od kojih oko 5,3 milijuna boravi u zemlji najmanje deset godina.
Zakon za jednostavnu deportacijuNjemački parlament usvojio je ovog četvrtka (18. siječnja) zakon kojim bi se trebalo pojednostaviti deportacije odbijenih tražilaca azila. Tim se zakonom, recimo, ukida obveza državnih vlasti da najavi deportaciju. Izuzetak su obitelji s djecom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Njemačkoj više ne odlažu izvršenje.Prema informacijama saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je u prosincu registrirano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. Ali, 193.972 njih dobilo je tzv. „Duldung“, odnosno status privremenog prava na boravak, prenosi DW.
