Sve informacije o zdravstvenom aspektu klanja i pripremanja kurbanskog mesa dostupne su u brošurama, lecima, plakatima, te online na internet stranici INZ.ba.
Podaci i odgovori rezultat su “One Health” (Jedno zdravlje) sveobuhvatnog pristupa stručnjaka Instituta za zdravlje, koji preferiraju i promoviraju koncept da nije moguće osigurati zdravlje ljudi, ukoliko se prethodno ne osigura zdravlje životinja i bilja, koje se koristi za ishranu ljudi.
Prenošenje konzumiranjem neobrađenih i nedovoljno obrađenih proizvoda
Obolijevanje ljudi od bruceloze je direktno povezano sa obolijevanjem životinja. Bolest se veoma rijetko prenosi sa čovjeka na čovjeka. To se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa.
Takođe, moguće je obolijevanje direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. Ovo je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke, navode u INZ-u.
Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije, u pravilu šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozga i srca), koje zahtijevaju trojnu terapiju. Kod pacijenata kojima je ordinirana odgovarajuća terapija, odgovarajući vremenski period, postoji opasnost od pojave povratka bolesti.
Bez obzira gdje osoba radi, može oboljeti od bruceloze kod kuće, bližoj ili daljoj okolini. Potrebno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda, dok su pasterizirani (termički obrađeni) proizvodi iz mlijekara koje provode potrebne procedure potpuno neškodljivo s ovog aspekta mogućeg oboljenja.
Gdje su zabilježena oboljenja od bruceloze
Bruceloza jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu Bruceloza se u ovim krajevima pojavila još 2000. godine i od tad je stalno prisutna u FBiH, odnosno radi se o oboljenju sa periodima povećanja oboljelih ili smanjenjem broja oboljelih. Pitanje bruceloze koje je veoma kompleksno i treba ga sistemski rješavati.
Samo prisustvo bruceloze u razvijenijim državama, kao što su Italija ili Grčka. govori u prilogu tome koliko je to kompleksno pitanje koje zaslužuje konstantnu pažnju i djelovanje. Procjenjuje se da od ove bolesti svake godine u svijetu oboli oko 500.000 ljudi, od čega oko 20.000 otpada na Evropu.
Preventivne mjere
Rizik od oboljevanja ljudi od bruceloze je minimalan pri konzumaciji mesa, ukoliko je provedena pravilna termička obrada (na ili iznad 70 stepeni velzija), dok u 90 posto slučajeva oboljenje nastaje konzumacijom sira, proizvedenog od termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka.
Među preventivnim mjerama koje su usmjerene na sprečavanje prenosa oboljenja na ljude, jedan od najvažnijih je pasterizacija – termička obrada mlijeka. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.
Zdravstveno prosvjećivanje seoskog stanovništva, stočara i zemljoradnika, ali i opće populacije sa ciljem podizanje nivoa znanja o putevima i načinima prenošenja oboljenja znatno doprinosi smanjenju prenosa oboljenja na ljude.
Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja u dobnoj grupi od 20 do 40 godina, kada češće obolijevaju muškarci nego žene, osim u nekim područjima gdje žene češće pomažu pri donošenju na svijet mladih (jagnjenju, jarenju) pa one češće i obolijevaju.
U općoj populaciji obolijevaju osobe oba spola, a najmanji broj oboljelih se registruje u dječijem uzrastu kad se obično radi o blagim formama.
Najveći broj infekcija i oboljenja ljudi nastaje krajem zime i početkom proljeća što je vezano za rad sa stokom (nakon pobačaja ovaca i koza, odnosno jagnjenja i jarenja). Zbog netipične kliničke slike bruceloza često više mjeseci ostaje nedijagnostikovana.
U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja.
Osobe koje raspolažu neobilježenim životinjama mogu prekršajno i krivično odgovarati.
Predviđene kazne prema Zakonu o veterinarstvu BiH po svakom pojedinačnom prekršaju za fizičke osobe iznose minimalno 430, a za pravne osobe 4.350 KM.
U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa.
