Na izgradnji tunela Zenica, čiji je početak radova ozvaničen krajem prošle godine, radi 120 radnika punom parom 24 sata.
Upravo put ka sjeveru zemlje tunel Zenica će skratiti za šest kilometara, a doprinijet će i tome da vozači neće morati prolaziti vrandučkim kanjonom, nego će zahvaljujući tunelu stizati mnogo brže i sigurnije na svoje odredište.
“Poddinica Ponirak – Vraca je ustvari Tunel Zenica koji je dug 2,4 kilometra, a radove izvodi bh. kompanija Euro-Asfalt. Nadzor nad izvođenjem radova izvodi turska kompanija PROYAPI. Trenutno na tunelu radi 120 radnika, a radovi se odvijaju 24 sata”, kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Ponirak – Vraca.
Tunel Zenica izvodi se kao dvocijevni tunel dužine 2.475 metara lijeva cijev i 2.420 metara desna cijev. Prolazi ispod planine Vepar i najveći nadsloj tunela je 500 metara. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.
Radnici koji rade 24 sata dnevno do sada su iskopali 750 metara lijeve tunelske cijevi i 780 metara desne tunelske cijevi.
“U lijevoj tunelskoj cijevi izvode se radovi na sekundarnoj oblozi prema planiranoj dinamici, a rok izvođenja radova je 900 dana. Već radimo skoro godinu, moram reći da je zavidan kvalitet radova, tako da nemamo problema. Ono što bih posebno istakao je da nismo imali težih povreda na radu. Disciplina na radu je veoma visoka i to nas čini sretnim, jer radovi u podzemnim prostorijama su izuzetno opasni i teški”, dodao je Mušija.
Ipak, složena geologija terena zbog prisustva podzemnih voda otežala je radove, ali nije usporila planiranu dinamiku izvođenja zahvata u tunelu Zenica.
“Prilikom iskopa tunela imamo stalni priliv podzemnih voda. U jednom trenutku smo imali skoro 1.600 litara u minuti, što su izuzetno visoki prilivi podzemnih voda za ovakve geotehničke radove”, zaključio je Mušija.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59.408.825 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura, što je osigurano u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
