Opća je činjenica da pranje ruku sapunom smanjuje smrtnost dojenčadi od upale pluća (i drugih bolesti dišnog sustava) do 25%, a kod proljeva (i drugih crijevnih bolesti) do 50%. A uzmite u obzir i grozne troškove za ove dvije bolesti koje se mogu lako spriječiti: svake godine ubiju 3,5 milijuna mlađih od pet godina.
Drugim riječima, poboljšanje higijene ruku je najlakši, najjeftiniji i najefikasniji način za smanjenje smrtnosti male djece.
Operite ruke prije jela i nakon odlaska u toalet. To je jednostavna poruka „Globalnog dana pranja ruku“, koja je prvi put održana 2008. To je plemenit i vrijedan razlog – čak i ako ga sponzoriraju neke od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju sapuna
Dan se svake godine 15. oktobra fokusira uglavnom na zemlje u razvoju poput Etiopije, Nigerije, Indije i Filipina, gdje je osnovna higijena (ili nedostatak nje) kritičniji faktor u određivanju preživljavanja djece nego u razvijenom svijetu . Poboljšanje higijene ruku zahtijeva povećanje svijesti, primjenu vršnjačkog pritiska i promjenu kulture.
Ali nije samo svijet u razvoju potreban čišće ruke. Kao što pokazuje ova karta, neke zemlje u Europi također imaju određeni problem sa (ne) pranjem ruku. Karta prikazuje rezultat Gallupove ankete iz 2015. Pitanje: Da li automatski perete ruke sapunom i vodom nakon odlaska u toalet?
Najčišći po ovom ispitivanu su Bosanci (96%), a slijede ih Turci (94%). Ovi visoki rezultati se nesumnjivo odnose islamski postupak pranja ruku (usta, nozdrva, ruku, glave i stopala) kao sredstvo obrednog pročišćenja, na primjer prije molitve.
Ostali balkanski narodi su među najhigijenskijim u Evropi, ali prilično malo ispod Bosanaca i Turaka: Kosovci (takođe uglavnom muslimani) su na 85%, izjednačuju Grci, a slijede ih Rumunji (84%), Srbi (83%) i Makedonci (82%). Jedini drugi europski ljudi s takvom razinom čistoće nakon kupaonice su Portugalci (85%).
Sljedeća skupina zemalja opet je za oko 10 postotnih bodova niža, sedamdesetih. Island, Švedska i Njemačka predvode paket (78%), zatim dolaze Finska (76%), Velika Britanija (75%), Irska (74%) i Švicarska (73%). Bugarska (72%) je relativno prljavo mjesto na inače čistom Balkanu. Češka (71%) manje privlačna za oko, okružena je srednjoeuropskom šmutzikom. I Ukrajina, također 71%, djeluje besprijekorno u odnosu na one (relativno) prljave Ruse.
Donji dio liste izgleda ovako: tu su Poljska (68%); slijedi Estonija (65%) i njihov malo prljaviji susjed Rusija (63%). Francuska (62%), Španija (61%) i Belgija (60%) zaostaju pri dnu šezdesetih. Austrija (65%), okružena čistijim susjedima sa svih strana, puno bolje stoji od Italije (57%).
Ali ko je najprljaviji od svih? Iznenađenje, iznenađenje: to su Holanđani. Oni uglavnom imaju reputaciju za red i čistoću, ali kako se ispostavilo, to je uglavnom nezasluženo. Kao što pokazuje ovo istraživanje, polovina svih Nizozemca ne opere ruke sapunom pri povratku iz kupatila. Ali ni ostatak razvijene Evrope nije puno bolji (da se bude fer: nisu anketirane sve zemlje).
Izvor:6yka.com
