U Bosni i Hercegovini, od tri elektroprivrede jedino Elektroprivreda HZHB nema termalne kapacitete, zbog čega je primorana da se oslanja isključivo na proizvodnju električne energije iz tekuće vodene mase. Budući da su dugotrajne suše i visoke temperature u prethodnom periodu prouzrokovale smanjenje nivoa vode u rijekama, poslovanje svih elektroprivreda je otežano, a naročito Elektroprivrede HZHB, koja nema termalne kapacitete.
Direktor Elektroprivrede HZHB Marinko Gilja tvrdi da trpe veliku štetu, ali da su pogonsku spremnost sveli na minimum što je rezultiralo pozitivnim poslovanjem u prvoj polovini 2017. godine. Međutim, izvještaj poslovanja za prvih šest mjeseci tekuće godine nije objavljen. Ili preciznije: izvještaj je objavljen, ali ne sadrži nikakve podatke o poslovanju.
Amer Jerlagić, bivši direktor Elekroprivrede BiH, objasnio je kako je poslovanje Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS, koje imaju termalne kapacitete, tokom prethodnog sušnog perioda zavisilo od toga koliko su imale uglja na depoima da se iznesu sa ovom situacijom.
“Bosna i Hercegovina je uvijek bila izvoznik električne energije, bez obzira što u samom sistemu, unutar BiH, dvije elektroprivrede imaju viška energije, a jedna ima manjka energije. Kad se sve to zajedno sabere, BiH je generalno imala viška električne energije”, objasnio je Jerlagić.
Dodao je da ako se ima dovoljno uglja, ako su depoi puni i ako je dobra spremnost termoblokova da odgovore situaciji koja se traži, da vjeruje da su i u ovakvoj situaciji ove dvije elektroprivrede mogle prodavati struju na tržištu po dobrim cijenama.
“Mislim da je u problemu bila Elektroprivreda HZHB”, istakao je Jerlagić.
Objašnjava da je treći kvartal godine uvijek najskuplji, jer hidrologije u tom periodu generalno nema.
“Ono što je bilo snijega otopilo se, u maju, junu… Drugi kvartal je uvijek najjeftiniji, a treći je najskuplji. Inače je praksa da se u elektroprivredama pripremaju tenderi za prodaju struje u trećem kvartalu, jer su tada cijene najskuplje. Tad se najbolje može zaraditi od prodaje struje na tržištu”, istakao je Jerlagić.
Dodao je da hidrologija ove godine jeste drastično teža nego inače, ali da to ništa novo ne bi trebalo biti za one koji se za to dobro pripreme.
“To nije ništa novo za one koji dobro planiraju i za one koji mogu osigurati dovoljne količine uglja, odnosno drugih energenata iz kojih mogu proizvesti električnu energiju”, rekao je Jerlagić za Klix.ba.
Od zemlje koja je donedavno izvozila struju, BiH je postala veliki uvoznik.
